U Hrvatskoj čak 50 posto mlađih od 30 godina nema posla ili ne radi u svojoj struci, ali se organizirano ne buni ni protiv čega, niti iskazuje jaču solidarnost s podjednako suvišnom generacijom svojih roditelja.
Od početka velike gospodarske, financijske i dužničke krize u Europi se, od 2008. do danas, broj nezaposlenih među mlađima od 30 godina gotovo udvostručio, ali ih - osim povremeno u Ateni i u Madridu - nije mnogo za vidjeti ni u masovnim ni u parcijalnim, kompanijskim pobunama, kao ni u povremenim radničkim štrajkovima ili u prigodnim prvomajskim i sličnim mitinzima i protukapitalističkim manifestacijama. Kao da se većina mlađih od 30 godina, na prostoru od Atlantika do Urala, pomirila s neveselom sudbinom, da će u svojim strukama, u većini europskih zemalja, unatoč svim diplomama, na nacionalnom i na globaliziranom tržištu rada doživotno biti suvišna, kao i generacija njihovih roditelja, koja se buni, ali tek kad je kasno za sve, piše Ivo Jakovljević za Novi list.
Prema najnovijim podacima Eurostata (Statističkog ureda Europske unije), stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji, sa 27 članica, početkom travnja je iznosila 12%, te je na burzi rada, bez posla bilo blizu 27 milijuna radno sposobnih Europljana. No, stopa nezaposlenosti među mladima je iznosila blizu 24%! Tako je danas čak deset milijuna mlađih od 30 godina širom EU-27 bez posla i radnog iskustva u struci, a samo unazad 12 mjeseci više ih je od 300.000 dobilo otkaz.
Već četvrtu godinu za redom u mnogim se europskim zemljama provode sve strože mjere štednje, koje rezultiraju smanjivanjem potrošnje, ukupne potražnje, u konačnici i padom investicija te rastom nezaposlenosti, koja najteže pogađa skupinu od 18 do 30 godina. Pod tim pritiskom iz mjeseca u mjesec produbljuju se i ekonomske, i socijalne, i regionalne razlike, koje su najplastičnije vidljive na tržištu rada.
Tako u istoj Europskoj uniji postoje Austrija, sa stopom nezaposlenosti od samo 4,7%, i Njemačka, sa stopom od samo 5,4% (što se u ekonomskoj teoriji smatra punom zaposlenošću), ali i Grčka i Španjolska, sa stopom nezaposlenosti od po 27%. Uostalom, unazad 12 mjeseci nezaposlenost je značajno povećana čak u 19 od 27 Unijinih članica.
Najteže je mlađima od 30 godina. Zabrinjavajući su podaci da u Grčkoj gotovo 60% mlađih od 30 godina nema posla ni u struci niti izvan nje, te da to isto nema ni 56% mladih u Španjolskoj, a u Italiji i Portugalu oko 40% mladih. U Hrvatskoj pak - prema najnovijim procjenama Državnog zavoda za statistiku i HZZ-a - njih čak 50%.
Mlađima od 30 najlakše je posao naći u Njemačkoj, Austriji, Nizozemskoj i u Luksemburgu. Regionalno - prema najnovijoj snimci Eurostata - mlađima je raj za zapošljavanje u struci u Salzburgu, Tirolu, Tibingenu, Trieru, Stuttgartu, Hamburgu i u regiji Veneto, a pakao u većini španjolskih i grčkih regija. Za visoko obrazovanu i za najpokretljiviju i najfleksibilniju radnu snagu posebno su sretna odredišta Norveška i Švicarska, koje nisu u Uniji, i Finska, koja jest.
U Hrvatskoj, mlađima od 30 godina najlakše je posao u struci pronaći u zapadnoj Istri, osobito u Umagu, Novigradu, Rovinju i Poreču. Manje teško je za obrazovanije do posla doći u Zagrebu. I u hrvatskom slučaju, nije uzrok teškog zapošljavanja mladih samo u gospodarskoj depresiji, nego i u inerciji obrazovnog sustava (neusklađenost obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada), kao i u liniji najmanjeg otpora, koja je mnogim mladima glavni kriterij prilikom izbora škole ili fakulteta.
Kad od 1. srpnja Hrvatska postane 28. članica Europske unije, kriza na hrvatskom tržištu rada samo će se dodatno produbiti. Ne samo zato što Europska unija još tone u teško rješivu dužničku, fiskalnu i institucionalnu krizu, pa i u drugu godinu recesije, koja zahvaća i lidersku Njemačku, nego i zato što Hrvatska napušta CEFTA-u, u kojoj je po svim kriterijima bila lider i crpila kakve-takve ekstra-koristi, a osobito zato što mora početi provoditi propise koje je na putu prema Uniji prepisala iz EU-zakonodavstva i tamošnjih normativa. Ali, iako danas, uoči ulaska u Uniju, čak 50% mlađih od 30 godina u Hrvatskoj nema posla ili ne radi u svojoj struci, ipak se organizirano još ne bune ni protiv čega.
Zbog ulaska u Uniju i početka pune primjene njezinih propisa, u Hrvatskoj će se u iduće dvije godine ugasiti još najmanje 30.000 nesezonskih radnih mjesta, a koristi od turizma smanjiti, na račun europskih konkurenata, agenata, kompanija, banaka i trgovaca. Sve će se to u konačnici prelomiti na radnu perspektivu mlađih od 30 godina, kojima će se zapošljavanje u struci preobraziti u lutriju, zaključuje autor.
Izvor: Novi list