- Stanje na tržištu rada u prvoj polovici 2010. teško, ali stabilno
- Najviše posla ima u Trgovini i prodaji, Turizmu i ugostiteljstvu te Financijama i računovodstvu
- Poslodavci postavljaju strože kriterije prilikom zapošljavanja, a posloprimci su fleksibilniji
U prvoj polovici 2010. godine situacija na tržištu rada je i dalje teška, no nije došlo do znatnog smanjenja ponude poslova kao što je to bio slučaj prošle godine. Iako je ove godine nezaposlenost veća, a ponuda poslova za oko 10% manja nego u 2009. godini, tržište rada je uglavnom stabilno i nije došlo do većih negativnih pomaka. Tako je u prvih 6 mjeseci 2010. godine na portalu MojPosao objavljeno ili revidirano oko 25.000 životopisa i preko 6.000 natječaja za različita radna mjesta. Važno je naglasiti kako je broj životopisa veći od broja oglašenih radnih mjesta i iz razloga što svoj životopis mogu unijeti ili obnoviti i oni posloprimci koji su trenutno zaposleni, ali su ipak zainteresirani za nove poslovne ponude.
Općenito najtraženija zanimanja u prvoj polovici 2010. su: komercijalist, prodajni savjetnik, asistent, administrator, programer, knjigovođa, dadilja, voditelj prodaje, trgovac i stručni suradnik.
Najtraženija zanimanja prema stručnoj spremi
Srednja stručna sprema |
Viša i visoka stručna sprema |
Neovisno o stručnoj spremi |
---|---|---|
Prodavač |
Stručni suradnik |
Konobar |
Konobar |
Asistent |
Prodavač |
Komercijalist |
Programer |
Kuhar |
Prodajni predstavnik |
Voditelj prodaje |
Dadilja |
Administrator |
Komercijalist |
Programer |
Struktura ponude i potražnje, kriteriji zapošljavanja
U prvoj polovici 2010. godine najveća ponuda i potražnja poslova zabilježena je u sljedećim kategorijama:
- Prodaja (Trgovina) – 24% oglasa i 14,8% životopisa
- Turizam i ugostiteljstvo – 16% oglasa i 7% životopisa
- Financije i računovodstvo – 10% oglasa i 13% životopisa
Što se tiče suficitanih i deficitarnih kategorija zanimanja, nije bilo znatnih promjena u odnosu na prošlu godinu, pa su tako suficitarne katergorije 'Elektrotehnika', 'Promet, transport i pomorstvo', Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo' te 'Strojarstvo i brodogradnja', dok su s druge strane deficitarne kategorije poslova 'Skrb (o djeci, starijima…)', 'Briga o ljepoti, sport' te 'Proizvodnja i zanatske usluge'.[1]
S obzirom na vrstu zaposlenja, u prvoj polovici 2010. ukupno je objavljeno 68% oglasa za stalno zaposlenje (u 2009. taj postotak iznosio je 73%), čime je nastavljen trend smanjenja ponude stalnih poslova do kojeg je prošle godine došlo po prvi puta nakon 2006. godine. S druge strane, ove je godine povećan udio poslova za rad na određeno kojih je 38% (34% u 2009.) te honorarnih poslova čiji je udio ove godine 17% (za razliku od 13% koliko je iznosio u istom razdoblju 2009.). Ovi podaci također pokazuju oprez poslodavaca koji nisu u mogućnosti dugoročno predvidjeti svoje poslovne rezultate te stoga nude manje ugovora za stalno zaposlenje.
S druge strane, kao što se može i očekivati, 90% posloprimaca je zainteresirano za stalno zaposlenje, no zanimljivo je kako ih je čak trećina (35%) zainteresirana i za honorarni rad. S obzirom da posloprimci imaju mogućnost označiti više vrsta zaposlenja koja traže, nije precizno definirano radi li se o posloprimcima koji traže dodatni posao uz svoj 'stalni' ili posloprimcima koji u nedostatku zaposlenja traže bilo kakav posao pa tako i honorarni. U svakom slučaju, za sve koji su u potrazi za bilo kakvim (honorarnim) poslom u 2010. godini najčešće su se nudila radna mjesta poput prodajnog predstavnika, dadilje, komercijalista, konobara te financijskog posrednika.
U prvoj polovici 2010., poslodavci su u 48% natječaja tražili radno iskustvo na sličnim ili istim poslovima, pri čemu se u najviše oglasa (njih 58%) tražilo iskustvo od dvije do četiri godine, što je gotovo jednako kao 2009. godine. Poslodavci su prosječno tražili 2 godine i 10 mjeseci radnog iskustva (3 mjeseca više nego u 2009.), što se moglo i očekivati jer, s obzirom na trenutno visoku nezaposlenost, postavljaju strože kriterije prilikom zapošljavanja kako bi smanjili uglavnom natprosječno velik broj prijava, dok su posloprimci s druge strane voljni raditi i poslove koji su možda nešto ispod njihovih realnih kvalifikacija/ mogućnosti.
Tijekom prvih šest mjeseci 2010. godine, poslodavci su u najviše oglasa (njih 42%) tražili srednju stručnu spremu, dok je s druge strane posloprimaca s tim stupnjem obrazovanja 55%. Broj oglasa i broj životopisa u kojima je navedena viša ili visoka stručna sprema iznosio je 21% oglasa i 27% životopisa i nije se previše mijenjao u odnosu na prošlu godinu.
Što se tiče poznavanja stranih jezika, u najvećem broju oglasa, njih 46%, tražilo se aktivno znanje engleskog jezika (43% oglasa prošle godine), dok su ostali jezici manje zastupljeni. Većina posloprimaca u svojim je životopisima navela aktivno poznavanje engleskog jezika, njih 77%, što je isto kao i prošle godine.
Poznavanje rada na računalu kao uvjet za dobivanje posla, poslodavci su istaknuli u 68% oglasa, no čini se kako ovaj kriterij većini posloprimaca više ne predstavlja problem, jer je njih čak 97% u svom životopisu navelo poznavanje rada na računalu.
Zapošljavanje u inozemstvu
Poslodavci su tijekom prvih šest mjeseci ove godine objavili 83 oglasa za radna mjesta izvan Hrvatske. Najviše oglasa za rad u inozemstvu bilo objavljeno u kategoriji 'IT i telekomunikacije' (13%), zatim 'Turizam i ugostiteljstvo' (12%), 'Elektrotehnika' (10%) te ' Graditeljstvo, geodezija, geologija' (10%). S obzirom na mjesto rada, najviše su se tražili radnici za poslove u Ujedinjenim Arapskim Emiratima te u Afganistanu. Od poslova u inozemstvu, njih 58% bilo je na neodređeno vrijeme, dok je 49% oglasa bilo za rad na određeno. Za posao u inozemstvu važno je aktivno poznavanje engleskog jezika (53% oglasa), dok se znanje njemačkog jezika tražilo u 10% oglasa. Poznavanje rada na računalu uvjet je u 55% oglasa za rad u inozemstvu, dok se radno iskustvo traži u 52% oglasa i to prosječno 4 godine i 5 mjeseci. U najvećem broju oglasa traži se visoka stručna sprema (36%), dok u 23% oglasa stručna sprema nije važna.
Nezaposlenost
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa nezaposlenosti je u svibnju 2010. iznosila 17,1%. U odnosu na prethodni mjesec niža je za 0,7%, a u odnosu na isti mjesec prošle godine viša je za 2,7%. U prvih pet mjeseci 2010. godine prosječna stopa nezaposlenosti iznosila je 17,9% što je za 3,2% više od prosječne stope nezaposlenosti u istom razdoblju 2009.
Dodatne informacije o trendovima na tržištu rada možete pronaći OVDJE
[1] Suficitarne i deficitarne kategorije zanimanja dobivene su usporedbom relativnog udjela pojedine kategorije zanimanja u ukupnom broju oglasa i relativnog udjela životopisa u istoj kategoriji u odnosu na ukupan broj životopisa. To što je neka kategorija zanimanja deficitarna, ne mora značiti da je apsolutni broj otvorenih radnih mjesta veći od apsolutnog broja životopisa i obratno.