Premda je Hrvatska u svijetu prepoznata kao zemlja iz koje se radno sposobno stanovništvo uglavnom iseljavalo, promjena geopolitičke situacije, ubrzani gospodarski razvoj i približavanje Europskoj uniji doveli su do toga da Hrvatska sve više postaje zemlja odredišta.
Analitičari očekuju da će zbog loših demografskih rezultata potreba za radnicima iz drugih zemalja sve više rasti, prvenstveno za teže fizičke poslove, iako u posljednje vrijeme raste i broj stranaca menadžera koji vode tvrtke u vlasništvu stranih kompanija.
Što se pak tiče izdanih radnih dozvola, krajem prošle godine u Hrvatskoj su s radnom dozvolom bila 10.163 stranca od čega 8.794 muškarca i 1.369 žena.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, najviše radnih dozvola u prethodnom desetljeću izdano je državljanima Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, Makedonije i Slovenije, a za zanimanja tesara, zidara i zavarivača.
Krajem devedesetih godina postupno se povećava broj državljana zapadnih zemalja poput Austrije, Njemačke, Francuske, Italije i Velike Britanije čime se ujedno povećava i broj radnih dozvola izdanih za zahtjevnija zanimanja za koja je potrebna visoka stručna sprema (menadžeri i prokuristi).
U Strategiji stoji da je najviše dozvola za strance sa završenom srednjom stručnom spremom (5.536) izdano za rad u građevinarstvu, brodogradnji, turizmu i graditeljstvu, dok su strani radnici s višom (238 dozvola) i visokom stručnom spremom (1.752) najčešće zaposleni na rukovodećim poslovima u trgovačkim društvima na funkcijama članova uprave i direktora, te u stranim predstavništvima i na fakultetima.
Prema obrazovnoj strukturi, poslije visoke i srednje stručne spreme po broju odobrenih radnih dozvola slijede niža (1.125), potom kvalificirana (948), nepoznata (543), viša (238), visokokvalificirana (112), polukvalificirana (58), bez spreme (21) te osmero s magistraturom i dvoje s doktoratom.
Po dobnoj strukturi prednjači generacija od 46 do 60 godina kojih je 2.649, slijede ih oni od 31 do 35 godina (1.662).
(V.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik