Broj stranaca nastanjenih u članicama Europske unije možda je "znatno" viši no što se misli, pokazuju službene statistike europskog ureda za statistiku Eurostat. Ukupan broj migranata nije se u većini europskih zemalja znatno mijenjao u razdoblju od 1990. do 2004. dok je broj stranaca iz zemalja izvan EU u članicama čije su vlade objavile amnestiju ili su ozakonile njihov status u prosjeku upeterostručen.
U razdoblju od 1990. do 2004. postotak stranih državljana nije se u većini zemalja znatno mijenjao ili je porastao, konstatiraju autori izvješća. Programi ozakonjivanja statusa značajno su utjecali na broj stranih državljana u Grčkoj, Italiji, Portugalu i Španjolskoj, dodaju oni.
Većina članica EU pokrenula je programe za suzbijanje doseljavanja te je broj stranih državljana sa službenim statusom u zemljama poput Velike Britanije tek neznatno porastao. No, prenese li se iskustvo amnestije u Španjolskoj, Grčkoj, Italiji, Portugalu na cijeli EU, nameće se zaključak da je skriveni broj doseljenika u zemljama poput Britanije i Njemačke veći no što pokazuju službene statistike.
Zahvaljujući amnestiji broj ilegalnih doseljenika u Grčkoj je ušesterostručen a u Španjolskoj usedmerostručen dok je u Italiji odnosno Portugalu tijekom 90-ih godina ušesterostručen odnosno udvostručen zahvaljujući ozakonjivanju statusa i amnestiji. U Njemačkoj je broj doseljenika, uglavnom Turaka, u razdoblju od 1990. do 2004. porastao sa 6,1 na 8,9 posto, no ta bi brojka mogla biti i puno veća dosegne li broj slučajeva ozakonjivanja jedan milijun uslijed zahtjeva nekih skupina u toj zemlji.
To je pitanje vrlo osjetljivo a jedan od razloga zašto vlade zaziru od amnestija jest protu-doseljeničko raspoloženje, koje je snažno izraženo u mnogim europskim zemljama. Za ilegalne doseljenike koji nisu uključeni u službene statistike često ne vrijede ni odgovarajući socijalni zakoni pa se suočavaju s diskriminacijom i uvjetima nedopustivim za građane EU i zakonite doseljenike.
(Hina)
