Građani Švedske imaju najbolji životni standard u EU i najteže će postati siromašni, Litvanci imaju najgori standard, dok se građani Hrvatske nalaze na sredini ljestvice zajedno sa Slovačkom, Španjolskom
i Velikom Britanijom.
Pokazuje to znanstveni rad "Nejednakost, siromaštvo i materijalna uskraćenost u novim i starim članicama EU", objavljen u posljednjem broju Croatian Medical Journala.
Autori Teo Matković, Siniša Zrinščak i Zoran Šućur ističu kako ih nije švedski standard nije nimalo iznenadio jer je poznato da skandinavske zemlje brinu o socijalnoj osjetljivosti, ali ih je začudilo kako su neke zemlje poput Slovačke ili Mađarske dostigle, pa čak i prestigle hrvatski standard.
Rangiranost Velike Britanije uz bok s Hrvatskom, dr. Šućur je objasnio iznimno liberalnim britanskim socijalnim modelom prema kojem se vrlo malo izdvaja za socijalna davanja, što pogoduje i razvoju veće stope siromaštva. Međutim, u kategorijama poput razvoja ekonomije ili opremljenosti kućanstva ne možemo se nikako usporediti s Britancima.
Kao važan pokazatelj nejednakosti u društvu istraživači su koristili razliku između zarade 20% najsiromašnijih i 20% najbogatijih te je otkriveno kako u Europi ta razlika prosječno iznosi oko pet puta. Najveća je u Portugalu gdje najbogatiji zarađuju čak 8,2 puta više, a najmanja u Švedskoj i Sloveniji, tek nešto više od 3 puta.
Međutim, Hrvatske ne odskače od europskog prosjeka, pa najbogatiji zarađuju 4,5 puta više od onih najsiromašnijih.
Drugi pokazatelj, relativna stopa siromaštva, promatran je po postotku stanovništva koji živi s manje od 60% srednje plaće (medijana).
Ta plaća u Hrvatskoj iznosi oko 3.000 kuna, a 60% iznosi oko 1.800 kuna. Niti po tom pokazatelju Hrvatska ne odskače od prosjeka. Naime, stopa rizika od siromaštva u EU iznosi 15%, dok u Hrvatskoj iznosi 18%, kao i u Velikoj Britaniji te Italiji.
No, dr. Šućur napominje kako je taj pokazatelj nepouzdan s obzirom da u zemljama s visokom srednjom plaćom, oni koji zarađuju 60% od tog novca mogu pristojno živjeti. Tako se primjerice u EU15 samo 10% građana smatra siromašno, dok je u EU10 takvih 40 posto. Ista je situacija i u zemljama koje imaju stopu od 18%, pa se tako u Hrvatskoj siromašnima smatra 33% građana.
S obzirom na kupovnu moć i opremljenost kućanstva, sa svojih 60% medijana prosječan hrvatski građanin može kupiti samo 49% onoga što može kupiti prosječni stanovnik EU15. (V.K.)
Izvor:
Jutarnji list
