Uslijed gospodarske krize sve smo više pod stresom na radnom mjestu što može dovesti do reakcija i ponašanja koja ne možemo kontrolirati. Koliko često se građani susreću s bijesnim ispadima, svojim ili tuđim, saznao je MojPosao (www.MojPosao.net) u istraživanju provedenom tijekom listopada 2011. na uzorku od preko 500 ispitanika. Istraživanje pokazuje da 70% ispitanika trpi zbog stresa na radnom mjestu. Svaki četvrti ispitanik ne nalazi se pod stresom, dok njih 5% ne može procijeniti.
Zbog stresa na poslu odajemo se cigaretama, alkoholu i nezdravoj prehrani
Rezultati pokazuju da je u većoj tvrtki viša razina stresa. 71% ispitanika zaposleno u velikim tvrtkama ili institucijama proživljava stres, dok ih je najmanje u malim tvrtkama ili institucijama (58%).
Ispitanici zaposleni u tvrtkama u hrvatskom državnom vlasništvu (76%) proživljavaju najviše stresa na radnom mjesta. Slijede ispitanici zaposleni u hrvatskim institucijama (67%), dok je najmanje 'uzrujanih' ispitanika u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu (65%).
Kada su u pitanju posljedice stresnih situacija, tri četvrtine ispitanika (73%) imalo je problema sa spavanjem u proteklih godinu dana. Zatim slijedi polovica ispitanika (53%) koja je počela pojačano jesti slatkiše, dok ih je čak 40% počelo (ponovno) pušiti ili je povećalo dnevnu dozu cigareta.
Trećina ispitanika (35%) barem je jednom u proteklih godinu dana javilo na posao da su bolesni, iako to nisu bili, a njih četvrtina (25%) počelo je (više) piti. Stres na poslu nije utjecao na ponašanje svega 24% ispitanika.
Uz nadređene, stres uzrokuju kolege 'zabušanti' i spora uredska oprema
Kao razlog stresa na poslu, 66% ispitanika navodi svoje nadređene. Polovica uzrok vidi u prevelikoj količini posla (52%), dok njih 42% smetaju nerazumni rokovi. Neodgovarajuća oprema i/ili uvjeti rada te kolege na poslu, razlog su stresa za 39% ispitanika. Svega 9% ispitanika sebe okrivljava za stres zbog nedovoljnih kompetencija za obavljanje radnih zadataka.
Nadređeni su najčešći uzrok stresa zbog neprihvaćanja i neuvažavanja tuđeg mišljenja i ideja, izjavilo je 55% ispitanika. Polovicu (50%) 'izluđuju' nerealna očekivanja nadređenih o količini posla koju treba odraditi kao i očekivanja o vremenu potrebnom da se neki posao obavi (49%). Nešto više od četvrtinu ispitanika (27%) smeta sveprisutni nadređeni koji kontrolira i nadgleda svaki korak zaposlenika, a petinu (21%) smeta neznanje i nedostatak kompetencija kod njihovih šefova.
Uz nadređene, izvor stresa predstavljaju i kolege. Ispitanike u najvećoj mjeri smetaju 'zabušanti' (57%), zatim kolege koji ne posjeduju kompetencije za rad (38%), dok ih četvrtinu (24%) smetaju oni koji pauzu provode ogovarajući druge. Kolege koji uzimaju prečeste pauze ne voli 23% ispitanika, a za petinu (19%) su izvor stresa pretjerano natjecateljski orijentirani suradnici.
Uredska oprema također izaziva frustracije kod ispitanika. Sporost (67%) te često kvarenje i 'zamrzavanje' (49%) računalne opreme najčešći su 'okidači' stresa na poslu. Trećinu ispitanika (34%) do stresa dovode kvarovi na printeru i faxu, a petinu (22%) poteškoće u pronalaženju dokumenata i datoteka na računalu. Junk i spam mailovi smetaju tek 16% ispitanika.
73% ispitanika nije osjetilo posljedice za ispad bijesa na poslu
Za ugodniju atmosferu na poslu ne treba puno. Dovoljni su: veća usmjerenost poslodavca na profesionalni razvoj zaposlenika (57%), mogućnost osobnog razvoja (45%) ili prilika da se sasluša mišljenje zaposlenika (39%). Manje prekovremenih i raniji odlazak s posla cijenilo bi 35% ispitanika.
Čak 42% ispitanika susreće se s verbalnim ispadima u radnoj okolini i to na tjednoj bazi. Fizičkim ispadima na namještaj i računalnu opremu svjedočilo je 53% ispitanika, dok ih je čak 40% svjedočilo fizičkom ispadu na druge kolege ili nadređenog.
U situacijama kada su se i sami našli obuzeti bijesom najviše se ispitanika (48%) uspjelo kontrolirati i mirnim tonom nastojalo riješiti problem. 46% ispitanika sklono je izaći iz ureda da se 'ohladi', a isto toliko ih psuje u situacijama kada su ljuti. Svega 17% ispitanika odluči uzvratiti te viče na osobu koja je izazvala ljutnju i isto toliko ih brizne u plač (17%).
Gotovo trećina ispitanika (29%) nikada nije izgubilo kontrolu u poslovnom okruženju, dok ih 46% to učini barem jednom godišnje. Kontrolu u poslovnom okruženju čak 12% ispitanika gubi svaki tjedan, a isto toliko (12%) na mjesečnoj bazi.
Većina ispitanika (73%) koja je izgubila kontrolu na radnom mjestu nije imala nikakve posljedice. Upozorenje pred otkaz dobilo je 27% ispitanika, 5% ispitanika izgubilo je posao, a njih 3% moralo je materijalnu štetu koju su prouzročili.
Mlađi visoko obrazovani ispitanici iz Dalmacije najmanje podložni stresu na radnom mjestu
Dok muškarci i žene pate zbog stresa u sličnoj mjeri, razlike postoje kad je u pitanju dob ispitanika. Najmlađi ispitanici su i najmanje pod stresom (60%) dok stresne situacije najviše pogađaju ispitanike u dobi od 31 do 40 godina, njih 73%. Također, stres najmanje pogađa ispitanike s visokom stručnom spremom (63%).
Ipak, najmanje su pod stresom ispitanici visoke stručne spreme (63%), dok je 69% ispitanika sa srednjom, odnosno višom (69%) stručnom spremom izjavilo kako je pod stresom.
Što se tiče geografske raspodijeljenosti, zbog stresa najviše pate u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj (76%) dok najveća opuštenost prevladava među onima koji žive u Zagrebu (63%) i Dalmaciji (65%).
Cjelokupni izvještaj možete pogledati ovdje.
