S prijelaznim razdobljima za hrvatske radnike – a one najdulje mogu trajati sedam godina (uobičajena formula glasi 2+3+2 godine), računalo se još tijekom pregovora.
Hrvatski radnici već sada mogu početi tražiti posao u najmanje osam država članica EU čija će im vrata – nakon što Hrvatska postane punopravna članica 1. srpnja sljedeće godine – biti širom otvorena, potvrdili su za Večernji list iz veleposlanstava Finske, Litve, Letonije, Rumunske, Slovačke, Švedske i Portugala.
No na pitanje što je s ostalim državama – a među njima su i one 'atraktivne' za Hrvate, poput Austrije, Italije, Njemačke… - još nema konkretnog odgovora niti je ijedna država formalno podnijela ili najavila uvođenje mjera, no sve se glasnije može čuti i najava da će države – njih 14 – iste one koje su postavile barijere rumunjskim i bugarskim radnicima pri zadnjem proširenju 2007. uvesti neku vrstu mjera i prema Hrvatskoj (uz iznimku Švedske i Finske).
S prijelaznim razdobljima za hrvatske radnike – a one najdulje mogu trajati sedam godina (uobičajena formula glasi 2+3+2 godine), računalo se još tijekom pregovora. Naime, uz krizu koje je pogodila države EU, uvođenje privremenih mjera ograničavanja – nakon kojih hrvatski državljani počinju uživati sva prava kao i radnici iz dotične države, odnosno EU, mnoge države shvaćaju kao principijelno pitanje, a ne kao mjeru usmjerenu protiv Hrvata – onako kako su se odnosile pri prošlim proširenjima, tako će i sada.
No, za razliku od Rumunjske i Bugarske, mogu se čuti komentari, hrvatska radna snaga ne predstavlja 'prijetnju' njihovim tržištima rada. "Finska neće uvoditi nikakve restrikcije ni prijelazni period za državljane Hrvatske. Hrvati će moći slobodno raditi u Finskoj nakon pristupanja EU", kažu iz finskog veleposlanstva, ali i upućuju na zanimljiv podatak. Naime, prema statističkim podacima finskog ureda za imigraciju, Hrvati su već na 10. mjestu što se tiče predanih aplikacija za boravak u Finskoj, lani ih je bilo 587, a većina zahtjeva odnosi se na rad.
Još jedna skandinavska država, Švedska potpuno će otvoriti vrata radnicima iz Hrvatske, potvrdili su, isto kao iz, uglavnom država iz proširenja 2004. i 2007., Poljska, Letonija, Litva, Slovačka te Rumunjska, iz čijeg veleposlanstva poručuju kako slobodu kretanja radnika uzimaju kao temeljno načelo na kojem počiva jedinstveno europsko tržište, što treba primjenjivati bez diskriminacije na sve građane Unije bez obzira na to iz koje članica dolaze.
I Portugal, kako sada stoje stvari, otvara vrata Hrvatima. "Stav Portugala oduvijek je bilo da se podržava slobodno kretanje ljudi unutar EU. No, kako bismo bili u skladu s postupcima poduzetima pri prethodnim pridruživanjima, Portugal će obaviti tehničku procjenu posljedica otvaranja tržišta rada hrvatskoj radnoj snazi da utvrdi hoće li se trebati primjenjivati kakve restrikcije. Prema preliminarnim podacima, sve upućuje na to da ih neće biti", kažu iz portugalskog veleposlanstva.
Od novih država članica, iz slovenskog veleposlanstva su odgovorili da će odluku donijeti također nakon procjene utjecaja na tržište rada, a Mađarska se još ne bavi tim pitanjem. Od 'starih' država, iz Austrije odgovaraju da će odluku tek donijeti, isto kao i Italija – iz čijeg pak veleposlanstva napominju kako Italija ima vrlo liberalan režim s Hrvatskom.
Ni Francuzi, Irci ni Britanci još nisu odlučili hoće li i kakve restrikcije (dozvole samo za one koji imaju posao s punim radnim vremenom, ograničen pristup socijalnim beneficijama, samo su neki od modela) vrijediti i za Hrvate. Nizozemska razmišlja o uvođenju prijelaznog razdoblja, ali ni tamo kao ni u Njemačkoj, koja je nedavno liberalizirala zapošljavanje za visokoobrazovane stručnjake, odluke još nema. (T. B.)
Izvor: Večernji list
