Kronično su bez posla, a nezaposlenost donosi i druge negativne posljedice za njih same (kasno stupaju u brak), njihove obitelji (teško se odvajaju od roditelja) i društvo u cjelini.
Oni su "izgubljena generacija" i ima ih u Hrvatskoj, ali i po cijeloj Europi. Imali su tu nesreću da završavaju školovanje i ulaze na tržište rada baš u vrijeme najveće ekonomske krize koju je Europa doživjela od Drugog svjetskog rata. Oni su besperspektivna europska vojska od više od 5,5 milijuna ljudi. I svakim danom ih je sve više.
Kronično su bez posla, a nezaposlenost donosi i druge negativne posljedice za njih same (kasno stupaju u brak), njihove obitelji (teško se odvajaju od roditelja) i društvo u cjelini. "Masovna nezaposlenost mladih stvara veliku štetu za društvo koje ne koristi svoje najbolje kapacitete, odnosno mlade, obrazovane ljude pune snage i želje za dokazivanjem", kaže potpredsjednica Vlade Milanka Opačić koja je prošli petak sudjelovala na sastanku Vijeća EU o politici prema mladima, piše Večernji list.
Za stolom, za kojim su sudjelovali predstavnici 28 država, najboljim brojevima mogu se pohvaliti Nijemci, Austrijanci i Nizozemci, a najgorim Grci, Španjolci – i Hrvati. Sa stopom nezaposlenosti mladih koja je početkom ove godine u njihovim zemljama prešla 50 posto, svaki drugi mladi Grk i Španjolac sada su bez posla.
Pod 'mladima' se u ovim statističkim izvještajima podrazumijevaju ljudi mlađi od 25 godina. To su podaci koje Eurostat objavljuje mjesečnim ritmom, a u njima još nema Hrvatske, s obzirom na to da još nije punopravna članica EU nego 'članica na čekanju'. No prema podacima HZZ-a danas je u Hrvatskoj bez posla 60.383 mlađih od 25 godina. Još oko 75 tisuća nezaposlenih ima između 25 do 35 godina. I oni se također mogu smatrati mladima, pogotovo ako su među njima visokoobrazovani ljudi jer oni su za tržište rada i dalje mladi s obzirom na to da na njega ulaze prvi put. U Hrvatskoj mnogi izvori barataju podacima o 35-postotnoj nezaposlenosti mladih, što nas, u usporedbi s Eurostatovim tablicama, svrstava na treće najlošije mjesto, otprilike u razini s Portugalom.
Šteta za društvo koju stvara masovna nezaposlenost mladih nije samo zbog neiskorištavanja najproduktivnijih kapaciteta nego i zbog obiteljske i populacijske politike koja u tom slučaju stradava. "Nezaposlenost mladih utječe i na obiteljski život jer vrlo kasno ulaze u brak. Sve se kasnije odvajaju od obitelji, što znači da se koriste plaćama i mirovinama svojih roditelja kako bi uopće mogli preživjeti. Ne mislim, naravno, da je to njihov hir nego naprosto jedini način da u ovoj gospodarskoj situaciji izguraju iz mjeseca u mjesec", kaže Milanka Opačić, potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih.
Prema podacima koje Opačić citira, gospodarska kriza i neizvjesnost radnog mjesta bili su jedan od razloga zbog kojih je "prošle godine u Hrvatskoj rođeno više od 2.000 djece manje", nego 2010. godine.
Eurofound, agencija Europske unije, u istraživanju je došao do podataka da mladi ljudi koji nemaju posla Italiju godišnje stoje 26,6 milijardi eura. U to je uključen iznos koji im država plaća dok su bez posla, ali i iznos koji gospodarstvo gubi zbog neproduktivnosti. Svaka zemlja koja ne iskorištava svoju mladu radnu snagu gubi u prosjeku 1 do 2 posto BDP-a. Kad bi se ta računica primijenila na Hrvatsku, to bi značilo da zbog velike nezaposlenosti mladih gubimo 3,3 do 6,6 milijardi kuna godišnje. (T. B.)
Izvor: Večernji list
