Goldman Sachs svoje buduće zaposlenike ispituje o stvarima poput "Ako bi se smanjili na veličinu olovke i završili u mikseru, kako bi se izvukli iz takve situacije"?.
Dobiti dobrog zaposlenika danas je jedan od najvažnijih postulata svake organizacije jer su najčešće zaposlenici ti koji donose prevagu hoće li konkretna kompanija biti superuspješna, ili će pak bankrotirati.
Stoga je selekcijski postupak vrlo složen i dugotrajan proces. No, kako sve više ljudi ima formalno obrazovanje, poslodavci traže sve inovativnije načine kako pronaći odgovarajućeg zaposlenika. Tako, piše BBC, sve je manje ispitivača na razgovoru za posao koji će pitati kandidata za motivaciju - "Zašto želite raditi ovdje". Štoviše, navodi se primjer banke Goldman Sachs koja svoje buduće zaposlenike ispituje o stvarima poput "Ako bi se smanjili na veličinu olovke i završili u mikseru, kako bi se izvukli iz takve situacije"?
Nepotizam je u prošlosti bio glavni princip zapošljavanja
Selekcija zaposlenika za javnu službu i privatni sektor doživjela je u zadnjih 150 godina velike promjene, no ne tolike koliko bi se očekivalo, piše BBC. Nepotizam je u prošlosti bio glavni princip zapošljavanja. Kao primjer se uzima viktorijanska Engleska, oko 1850-ih, u kojem su gotovo svi iole bolje plaćeni poslovi bili namijenjeni za "glupane iz više klase". Dakle, manje je bilo tko što zna i kakvog je karaktera jer se isključivo gledalo tko je iz kakve obitelji i gdje je studirao ili pak da posao dobije po "zasluzi". Naravno, na Oxfordu i Cambridgeu su studirali uglavnom pripadnici plemstva i krupne buržoazije. Kada je 1950-ih pokušano kroz engleski parlament ustanoviti pravilo da je za javnu službu nužno da kandidat zadovoljava stručne i karakterne osobine, to je s rezignacijom odbačeno kao stremljenje k republikanizmu ili čak anarhizmu. Štoviše, novine su o tome pisale o nečemu što je "preeuropsko" ili čak vuče na nešto "njemačko". Prijedlog je za narednih 20-ak godina stavljen ad acta te se o njemu počelo ozbiljnije raspravljati tek nakon 1870. od kada se ljudi u javne službe, barem u britanskom imperiju, regrutiraju po modernim principima.
Ispiti iz pakla
Na britansku praksu selekcije zaposlenika, prije svega u javne službe, utjecaj je imala drevna kineska metoda testiranja kandidata – tzv. ispiti iz pakla. Naime, još u 7. stoljeću je u Kini ustanovljen sustav za izbor djelatnika u carskoj službi koji su morali proći dugotrajno fizičko i psihičko testiranje koje se znalo protegnuti i mjesecima. Kandidati su morali zapamtiti i 400 tisuća znakova konfucijanskog teksta. Prolaznost? Svega jedan do dva posto. No, Car je na kraju dobio vrhunskog službenika besprijekornog znanja i osobnih kvaliteta.
Stoga, zaključuje BBC, ukoliko danas želite dobiti dobar posao u velikoj investicijskoj banci, nužno je da se ima vrhunsko obrazovanje, motiviranost te dobre prijašnje rezultate i preporuke. No, ako vam tata igra golf s potpredsjednikom te iste banke, vjerojatno će biti anuliran veći dio ovih prethodnih zahtjeva. Vrlo slično kao i prije 150 godina.
Izvor: Poslovni.hr
