Opadajući prirodni prirast u kombinaciji s nezaposlenosti i (e)migracijom znači da dio stanovništva koji stvara najveći dio dodane vrijednosti i troši odlazi u inozemstvo.
Godine ekonomske krize i urušavanja privatnog sektora stvorile su armiju nezaposlenih diljem Europe, a među njima je čak 5,6 milijuna mladih do 25 godina. Nezaposlenost mladih eksplodirala je do te razine da je njezino rješavanje ušlo u pet temeljnih ciljeva Europske unije do 2020. godine., a milijuni eura pomoći za programe zapošljavanja mladih bit će dostupni već od iduće godine, piše Poslovni dnevnik.
Jedan od rekordera među članicama Europske unije je i Hrvatska; dok je prosječna stopa nezaposlenosti mladih u 28 zemalja Unije iznosila 23,7 posto na kraju trećeg kvartala ove godine, hrvatski prosjek dvostruko je viši, pa je dosegnuo 52,4 posto. "Ta je brojka najblaže rečeno neobična, Hrvatska sigurno ima nezaposlenost među mladima iznad europskog prosjeka, ali nema baš toliki postotak", izjavio je tom prilikom premijer Zoran Milanović.
Obraćajući se zagrebačkim studentima Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Milanović se ponovno osvrnuo na tu temu pogrešno rekavši da se to "odnosi na one mlade koji se ne školuju, ne studiraju i ne sudjeluju u programima obrazovanje, a traže posao i ne mogu ga naći. Takvih je 65.000, a među njih se vi ne ubrajate".
Ipak, stručnjaci uvjeravaju u to da Eurostatovim računica nema zamjerke. Štoviše, to je prvi put da je usporedba Hrvatske s drugim zemljama metodološki jedino točna. Najteža je situacija u zemljama koje godinama imaju golemu nezaposlenost koju je kriza dodatno povećala. Rekorder je Grčka, u kojoj je stopa nezaposlenosti mladih 57,3 posto, slijedi Španjolska sa 56,5 posto, Hrvatska sa 52,4 posto. Bolja situacija je na Cipru, gdje je stopa nezaposlenosti mladih 43,9 posto, Italiji 40,4 posto i Portugalu 36,9 posto.
`Izgubljena generacija´
"Činjenica je da je nezaposlenost mladih vrlo visoka, što treba rješavati, no također treba naglasiti da mladi ljudi na tržištu rada puno kraće čekaju na zaposlenje od starije populacije, pa se razmjerno lakše zapošljavaju, kao i da postoje goleme razlike od zanimanja do zanimanja", kaže Predrag Bejaković s Instituta za javne financije. "Problem nezaposlenosti promatra se na način da u ekonomiji postoji zadani broj radnih mjesta, što nije točno. Da je rad poslodavcima jeftiniji, za pretpostaviti je da bi i više zapošljavali", ističe Bejaković.
Vojska mladih bez posla nije samo statističi pokazatelj posrnule Europe, uključujući i Hrvatsku, već duboki ekonomski i sociološki problem, čije je posljedice u ovom trenu i nemoguće sagledati u potpunosti. "Riječ je o danas mladim ljudima koji de facto postaju 'izgubljena generacija' bez perspektive da nađu posao. Paradoksalno, ti ljudi su natprosječno obrazovani, ali ne mogu godinama naći posao, pa u međuvremenu gube one vještine i znanja koja su stekli obrazovanjem, čime im se dodatno smanjuju izgledi da se nađu posao", kaže analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević.
Europski novac
Kako bi riješila problem, Europa je osmislila fond Jamstvo za mlade, iz kojeg će državama članicama poticati zapošljavanje mladih. Hrvatska može računati na 60 milijuna eura iz tog fonda. Tim sredstvima upravljat će domaće institucije, ponajprije Ministarstvo rada i mirovinskog sustava te Hrvatski zavod za zapošljavanje. Na državi je da osmisli modele za potpore, pa je u domaćem resornom ministarstvu napravljen plan Provedbe garancija za mlade, koji će biti temelj za povlačenje novca iz fonda.
Riječ je o područjima javnih radova za mlade, mjera za zadržavanje zaposlenosti mladih, za povećanje pokretljivosti, potom mjere za osposobljavanje i obrazovanje te u konačnici mjere za mlade u socijalnom poduzetništvu.Dok se ranije govorilo o fenomenu strukturne nezaposlenosti koju će ublažiti izlazak iz krize, vremenom je postalo jasno da je problematična postala upravo dugotrajna nezaposlenost mladih.
"Unatoč svim agendama, pa i Lisabonskoj, postalo je brutalno jasno da radnih mjesta nema ni za stare, ni za mlade. Svi su višak na tržištu rada jer ekonomija jednostavno ne stvara dovoljno radnih mjesta čak ni za studente poput onih sa FER-a koji su donedavno bez problema nalazili posao", kaže Lovrinčević.
Jamstveni fond zajedničkog europskog novca u takvim uvjetima svodi se zapravo na socijalne transfere. Druga strana medalje je da će tako stvorena radna mjesta trajati onoliko koliko bude postojala europska potpora. Zajedničkim novcem Europa će pokušati ekonomski sanirati svoju periferiju, no to bi mogla biti tek kap u moru stvarnih potreba.
Ključ za rješavanje tvrdokorne nezaposlenosti mladih je u ekonomskom oporavku i reformama. Čak je globalna studija Svjetskog ekonomskog foruma, koja je pokazala da "svjetska elita" najviše strahuje od nejednakosti i socijalnih nemira, pozvala na reforme. Desetljeće izgubljeno u krizi iznjedrilo je izgubljenu generaciju čije su vještine stečene na fakultetima zastarjele, a nemaju ni minimalno radno iskustvo pa su tržištu rada sve manje zanimljivi. Potpuna je nepoznanica što će se u budućnosti dogoditi s tim ljudima, no jedno je sigurno: to su glasači i jednog dana nositelji društva.
"Ljudi bez perspektive okreću se ekstremnoj ljevici ili desnici, stvara se nova generacija anarhista koja može u pitanje dovesti koncept Europe, integracija i vrijednosti, a da ne govorimo o nizu problema poput neuplata u mirovinski i zdravstveni sustav", upozorava Lovrinčević dodajući da se potencijalna širina problema ne može ni sagledati.Nema, dakle, alternative bolnim reformskim potezima. Bez toga Hrvatskoj prijeti ponavljanje povijesti i iseljavanje mladih u potrazi za poslom. Za razliku od prethodnih valova iseljavanja, danas nam na ruku ne ide demografija. Opadajući prirodni prirast u kombinaciji s visokom nezaposlenosti mladih i (e)migraciji radno sposobnih znači da dio stanovništva koji stvara najveći dio dodane vrijednosti i troši odlazi u inozemstvo, povećavajući pritisak na one koji ostaju - a to za hrvatske prilike znači uglavnom starije stanovništvo. To ostvara padorinu kutiju problema koji se svode na pitanje: tko će to financirati?
Izvor: Poslovni dnevnik
