Hrvatska će do sredine travnja morati donijeti paket mjera za ispravljanje makroekononomskih neravnoteža, izjavio je u utorak hrvatski ministar financija Boris Lalovac, nakon sastanka Vijeća EU-a za financije i gospodarstvo (Ecofin).
"Bilo je govora o korektivnim mjerama za sve članice i naglašeno je da Hrvatska mora hitno donijeti paket mjera do sredine travnja, koji će se razmatrati u svibnju", rekao je Lalovac nakon sastanka.
Europska komisija je krajem veljače utvrdila, drugu godinu zaredom, postojanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, koje zahtijevaju odlučnu političku akciju i specifični monitoring.
Ako Komisija ocijeni da hrvatski nacionalni reformski program ne nudi jamstvo da se ide prema ispravljanju neravnoteže, onda se protiv Hrvatske pokreće korektivni postupak.
Na upit kakve će mjere hrvatska vlada donijeti, Lalovac je rekao da su do sada već poduzeti znatni napori te da se o daljnjim koracima mora donijeti politička odluka.
"Hrvatska vlada je smanjila primarni deficit s 4,8 posto na oko jedan posto koliki je sada. Dakle, znatni napori su već napravljeni. Međutim, ostaje problem deficita i javnog duga. Najvjerojatnije će mjere ići prema javnoj upravi, zdravstvu i ovim dubinskim analizama koje smo radili kroz ovih pet mjera. Ali budući da se radi o političkoj odluci, ostavit ćemo užem kabinetu da odluči u kojem će se smjeru ići u tih pet velikih područja", rekao je Lalovac.
Lalovac ističe da se, unatoč izbornoj godini, moraju donijeti ambiciozne mjere, ali i da se ne razmišlja o uvođenju novih poreza niti o uvođenju poreza na imovinu, što je Komisiji bilo najavljeno.
"To je vrlo važno političko pitanje, koje traži i sređivanje katastarskih i zemljišnih knjiga. Mislim da uži kabinet zasad ne razmišlja u tom smjeru", kaže Lalovac.
Rekao je da zasad nije bilo riječi o zamrzavanju uplata u drugi mirovinski stup.
Ministar je najavio da bi kroz nekoliko mjeseci mogao biti riješen veliki problem kredita u švicarskim francima, ali i problem ljudi koji teško otplaćuju kredite i u eurima.
Objasnio je da je konverzija kredita iz švicarskih franaka u eure jedna od prihvatljivih mjera i da ostaju za riješiti neka pitanja poput otpisivanja dijela glavnice kako bi ju se svelo na razinu kao da su krediti od početka bili u eurima.
"Radimo različite modele, koliko će snositi država, kroz određene porezne olakšice, a koliko će banke preuzeti na sebe. Radimo to i računovodstveno da ne padne sve u jednu godinu na teret banaka, da ne bi odmah bile na gubitku", kaže Lalovac.
Pri tome, oni koji su uzeli kredite u švicarskim francima ne bi smjeli biti u privilegiranom položaju o odnosu na one koji su od početka uzeli kredit u eurima. "To je nekakav model koji bi zadovoljio obje strane", zaključuje ministar.
Izvor: Slobodna Dalmacija
