Teško izlazite na kraj s novim generacijama radnika? Ništa neobično.
J.T. O'Donnell, osnivačica i izvršna direktorica portala CareerHMO donosi neke od razloga zbog čega Milenijci imaju problema na poslu:
1) Poslodavci ne žele biti roditelji.
Tijekom odrastanja Milenijci su se kontinuirano educirali pa nesvjesno pretpostavljaju da će učiti i od poslodavaca. Ipak, nisu u pitanju isti odnosi. Poslodavac nas plaća da radimo posao, a mi pružamo uslugu. Očekivanje stalne edukacije i profesionalnog razvoja koji će unaprijediti obavljanje posla nema uvijek financijskog smisla. U glavama mnogih poslodavaca (posebno vlasnika malih tvrtki s ograničenim budžetom i resursima), Milenijci bi trebali biti u stanju razvijati se samostalno i na taj način poslodavcu povećavati svoju vrijednost.
Savjet: Milenijci bi trebali dati najbolje od sebe u proaktivnom traženju resursa koji će im pomoći da usavrše svoje vještine i znanje na radnome mjestu. Postoji mnogo online alata koji mogu pomoći u širenju znanja. Osim toga, trebali bi potražiti mentora koji bi im mogao pomoći u postavljanju kvalitetnog i profesionalnog dojma.
2) Negativan stav prema poslu nije na cijeni (i ne tolerira se).
Milenijci se trude raditi minimum radnog vremena - promiču fleksibilno radno vrijeme te nastoje reducirati radne sate kako bi stvorili više vremena za druge interese. Budući da su jako zahtjevni po pitanju toga kada i kako žele raditi svoj posao, često ostavljaju dojam osoba koje posao ne poštuju.
Savjet: U prvim tjednima na novom poslu Milenijci mogu imati izgovor zbog čega im nedostaju određene vještine ili dosljednost. Ako poslodavac vidi da su posvećeni poslu, zaslužit će njihovo povjerenje i poštovanje, što znači da će im možda htjeti i više izlaziti u susret kada je u pitanju fleksibilnost radnog vremena. Ako Milenijci dokažu da mogu raditi po pravilima tvrtke, tvrtka im može dati i više nego što su tražili.
3) Sreća Milenijca nije odgovornost poslodavca.
Milenijci prilično glasno zahtijevaju da posao mora biti 'zabavan'. Osim razvoja karijere također žele brojne zabavne povlastice kako bi se na poslu osjećali ugodno. Poslodavci se sve više navikavaju na činjenicu da mlade zaposlenike privlače pogodnosti u obliku lijepih radnih prostora, članarina za teretanu, mogućnost različitih edukacija. Ipak, događa se da Milenijci unatoč tome pokazuju znakove razočaranja ili nezadovoljstva već i par mjeseci nakon što su se priključili tvrtki.
U knjizi "Kažnjeni nagradama" Alfie Kohn kaže da su Milenijci na neki način ovisni o povlasticama i poticajima koje ih motiviraju na učenje - to je poznato i kao 'mito'. Kada zapnu u poslu, očekuju od poslodavca da s novim poticajima popravi tu situaciju. To je trenutak u kojem proces 'podmićivanja' mora prestati. Naime, tvrtka može ponuditi samo onoliko koliko je to u njenoj mogućnosti. Stvarnost je takva da Milenijci (baš kao i svi radnici) moraju naučiti pronaći unutarnju motivaciju za obavljanje posla, jer je to jedini način da pronađu pravo zadovoljstvo i uspjeh u svojim karijerama.
Budući da Milenijci to još nisu naučili, osjećaju tugu i zbunjenost na radnome mjestu. Nažalost, njihovo nezadovoljstvo ne prihvaćaju dobro svi, pa tako određeni poslodavci nemaju želju plaćati osobu za koju im se čini da se ponaša loše na radnome mjestu.
Savjet: Milenijci koji se osjećaju zbunjeno ili nesretno na svoj poslu za to ne bi trebali kriviti poslodavca. Prije svega, trebali bi potražiti neku vrstu karijernog savjetovanja. Mnogi Milenijci svoj problem jednostavno mogu riješiti na način da im netko pomogne u razumijevanju osnovnih elemenata traženja unutarnje motivacije u radu. Moraju poznavati svoje profesionalne jake strane, osobine svoje poslovne ličnosti te definirati vještine koje bi željeli razvijati, kroz koje će razvijati svoju stručnost, a zatim i ljubav te motivaciju za posao.
Izvor: inc.com