Sukladno članku 65. Zakona o radu, u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena.
Pitanje;
Radim u jednoj kompaniji u kojoj se od djelatnika očekuje angažman koji prelazi radno vrijeme tako da se nakupi višak odrađenih sati. Također, postoje još i neki događaji izvan radnog vremena za koje poslodavac smatra da su naša dužnost. Je li to osnova za prijavu inspektoratu i može li prijava biti anonimna?
Odgovor;
Sukladno članku 65. Zakona o radu, u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena. U iznimnim slučajevima ako priroda prijeke potrebe onemogućava poslodavca da prije početka prekovremenog rada uruči radniku pisani zahtjev, usmeni zahtjev poslodavac je dužan pisano potvrditi u roku od sedam dana od dana kada je prekovremeni rad naložen. Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno (dakle ne više od 10 prekovremenih sati tjedno). Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od sto osamdeset sati godišnje. Međutim, moguće je i raspored radnog vremena radnika napraviti tako da bude nejednako, kao i da se radno vrijeme preraspodijeli.
U slučaju da prekovremeni rad prelazi Zakonom o radu dopuštene sate, tada možete anonimno izvršiti prijavu inspekciji rada, ali morate navesti podatke o poslodavcu kao i činjenični opis kršenja odredbi Zakona o radu. U slučaju da inspekcija rad ustanovi da je došlo do kršenja odredbi Zakona o radu vezano za prekovremeni rad, ista može poslodavcu izreći upravnu mjeru ili novčanu kaznu radi počinjenog prekršaja.