Ponekad ne uspijevamo u svemu što želimo..ne radi nedostatka vremena, već radi ustaljenih loših navika.
Produktivnost, na radnome mjestu ili u privatno vrijeme moguće je poboljšati. Potrebno je samo odbaciti loše navike:
1) Konstantno provjeravanje pošte/društvenih mreža
Ovo svi radimo: vrlo bezazleno primamo u ruke mobitel kako bismo 'samo na kratko' pogledali što je novo u našem inboxu ili na nekoj društvenoj mreži.
Osim što ovakve radnje dokazano smanjuju kapacitet pamćenja, povećavaju anksioznost i loše utječu na produktivnost, činjenica je da nam oduzimaju vrijeme koje je moglo biti konstruktivnije iskorišteno.
Kako se riješiti ove navike? Jednostavno, odredite doba dana kada ćete se koncentrirano posvetiti ovakvim vrstama sadržaja. Da, to vrijedi i za mailove tijekom radnog vremena – nijedna poruka nije hitna. Ako je nešto vrlo hitno, osoba će vas nazvati.
Možete aktivirati i 'autoreply' u kojem piše da ćete se pozabaviti ovim mailom u točno određeno vrijeme, kako biste drugoj strani dali do znanja da ste primili poruku i da će dobiti povratnu informaciju čim pronađete vremena.
2) Tjedni sastanci
Sastanak jednom tjedno? Ne zvuči strašno međutim, ovo je ogroman gubitak vremena jer traži od ljudi da u točno određeno vrijeme prekidaju svoj posao, čak i ako su na vrhuncu produktivnosti te makar radili na zadatku koji je vrlo važan.
Umjesto toga, pokušajte kolegama ili nadređenima predložiti chat ili drugi oblik komunikacije koji ne traži fizičku prisutnost, a jednako učinkovito može pomoći u raspravljanju aktualnih pitanja.
3) Prekovremeni sati
Velik broj istraživanja već je dokazao da osobe koje rade dulje od osam sati dnevno imaju osjetno smanjenu produktivnost i veći rizik od sindroma izgaranja.
Možda prekovremeni rad ostavlja dobar dojam, ali uopće ne jamče veće količine obavljenog posla!
Umjesto toga, bolje je mudro organizirati radni dan u okvirima radnog vremena. Rezultati će govoriti sami za sebe.
4) Iščekivanje velikog projekta
Kad ujutro pomislite na desetke sitnica koje morate obaviti, što je prioritet?
Ako krećete od lakših prema težim zadacima, imate lošu naviku.
Započnite dan s prioritetima, kad god je to moguće, a niže razine produktivnosti ostavite za manje bitne zadatke u drugom dijelu dana kada je potpuno prirodno da ste manje fokusirani ili motivirani.
5) Doručkujete kavu? Prestanite!
Gotovo svatko voli započeti dan s kofeinom kako bi se razbudio. Je li to sve što vaš želudac dobije za doručak?
Ukoliko preskačete najvažniji obroku danu, znači da u organizam ne unosite 'gorivo' koje je prijeko potrebno kako biste normalno funkcionirali cijeli dan.
To ne utječe samo na produktivnost već i na vaše raspoloženje.
Počnite doručkovati. Ukoliko nemate tu naviku, počnite je graditi malim koracima. Prilagodite doručak svom ritmu i navikama, ali opravdanje da za doručak 'nemate vremena' naprosto nije istina.
6) Spavanje
Kad već govorimo o zdravim navikama, koliko sna dnevno vam je potrebno kako biste se osjećali odmorno i puni energije?
Koliko god sati bilo u pitanju, uvrstite ih u svoj raspored i odspavajte onoliko koliko je vašem organizmu potrebno.
Kada ste odmorni, manje ste zaboravni, manja je opasnost da ćete napraviti neki propust, a jednako tako bit ćete manje izloženi glavoboljama i vaš metabolizam će vam biti zahvalan. Naime, manjak sna dokazano je povezan s viškom kilograma.
7) Ručak za radnim stolom
Možda mislite da ste na ovaj način produktivniji međutim, jedino produktivno što možete učiniti dok ručate za radnim stolom je proliti sok po tipkovnici ili zamastiti bitne dokumente i svoje radno odijelo.
Osim toga, prehrana za radnim stolom dovodi do prejedanja i općenito, biranja loših namirnica.
Učinite svojoj produktivnosti uslugu i maknite se od radnog stola za vrijeme ručka.
8) Rad bez uzimanja kratkih pauza
Kontinuirani rad nije jamstvo produktivnosti.
Kratak odmor potreban je svakih 40-ak minuta kako biste bili spremni za nove zadatke koji slijede.
To vrijedi za sva zanimanja, ali i za kućanske aktivnosti.
9) Pridavanje jednake važnosti manje i više bitnim poslovima
Pravilo 80/20 kaže da 20 posto naših aktivnosti proizvodi 80 posto rezultata. Stoga nema smisla sve zadatke tretirati kao jednako važne.
Fokusirajući se na najvažnijih 20 posto – u što možda ne spadaju zadaci koje je potrebno hitno odraditi – bit ćete značajno produktivniji.
Nema goreg osjećaja neko kada na kraju radnog dana imate osjećaj da ste premoreni, ali da zapravo ništa konkretno niste odradili.
10) Multitasking
Već je puno puta rečeno, ali nije na odmet ponoviti: multitasking, kao prvo, ne postoji. Postoji samo pokušaj obavljanja više stvari istovremeno.
Drugo, takva praksa dovodi do samozavaravanja da smo produktivni, iako je zapravo dokazano da smo u takvim trenutcima najsporiji i najmanje produktivni.
Fokusirate li se na obavljanje jednog po jednog zadatka, bit ćete daleko uspješniji.
Izvor: time.com