Istraživanja pokazuju da ljudi imaju lošije mišljenje o osobama koje se neprestano, bez opravdanog razloga ispričavaju, kao i da zbog toga naše isprike ''gube na težini''.
Reći ''žao mi je'', čak i u onim situacijama kada ništa nismo zgriješili, postala je gotovo uobičajena, čak i automatska reakcija. Vjerojatno ste i danas u nekoliko navrata izgovorili te tri riječi, a da niste previše razmišljali o tome, piše CNBC.
Istraživanje koje je 2015. godine proveo YouGov otkrilo je kako na svakih 10 američkih ''žao mi je'' dolazi otprilike 15 britanskih isprika. Ispričavamo se za svašta - jer smo kihnuli u društvu, ili smo nekome nehotice pripriječili put odnosno oduzeli prednost na cesti, pa čak i onda kada u dobroj namjeri ispravimo osobu koja je u nečemu pogriješila.
Navedeno istraživanje, u kojem je sudjelovalo 1600 Britanaca i 1000 Amerikanaca, je otkrilo i određene podudarnosti: 73% Britanaca bi se ispričalo kada bi nekog omeli u obavljanju posla, s čime se složilo 71% Amerikanaca. Također, 60% ljudi iz Velike Britanije bi se ispričalo kada ne bi u potpunosti odradili obećanu uslugu, u usporedbi s 58% Amerikanaca koji u tome vide razlog za ispričavanje.
Zašto (i kada) ne trebamo reći ''žao mi je''
Neumorno ispričavanje zbog stvari na koje nismo mogli utjecati može natjerati ljude da imaju lošije mišljenje o nama. Posipanje pepelom svaki put kada zijevnemo (što je uvjetovana reakcija koju je gotovo nemoguće kontrolirati) ili stanemo ispred nekoga u prostoriji u kojoj vlada gužva i na taj način mu pripriječimo put, samo su neki od primjera situacija u kojima se bespotrebno ispričavamo.
I na taj način utječemo na to da:
1. Ljudi nas manje poštuju
U svojoj knjizi ''The Power of an Apology'', psihoterapeutkinja Beverly Engel tvrdi kako pretjerano ispričavanje ima dosta sličnosti s pretjerivanjem u davanju komplimenata – nama se čini da odajemo dojam drage i obazrive osobe, a u stvarnosti ispadamo nesigurni i neuspješni.
''Dio ljudi će zbog toga smatrati da nas mogu tretirati na loš način, čak i iskorištavati'', upozorava Engel.
2. Naše buduće isprike gube na snazi
Sjećate se one priče o dječaku koji je bez razloga dizao paniku vičući ''Ide vuk!''? Kasnije, kada je opasnost doista prijetila, nitko mu više nije vjerovao i vuk je neometano mogao ući u selo. Ista stvar bi se mogla dogoditi i vama – ako se konstantno ispričavate zbog sitnica, vaše kasnije isprike zbog ozbiljnijih stvari ljudi neće uzimati za ozbiljno.
3. Iritantno je
Svatko od nas se barem jednom zatekao u prisustvu nekoga tko se stalno ispričava. Iako smo svjesni da ta osoba nema nikakve loše namjere, čak naprotiv, takvo ponašanje nas zna iritirati. Studija objavljena u časopisu Frontiers of Psychology čak je pokazala da izgovaranjem rečenice ''žao mi je'' nakon što smo nekoga povrijedili (prekidom veze, otkazivanjem planova za druženje i slično) može nanijeti dodatnu bol osobi koju smo već ionako povrijedili činom zbog kojeg se ispričavamo.
4.Imamo manje samopouzdanja
Svjesno odbijanje ispričavanja može imate pozitivne psihološke učinke, potvrdila je studija objavljena u časopisu The European Journal of Social Psychology. Sudionici istraživanja koji su odbili iskazati kajanje zbog svojih postupaka imali su ''više samopouzdanja uz snažniji osjećaj integriteta''.
Vodite računa o učestalosti vaših isprika
Ako želite smanjiti brojnost vaših isprika, pokušajte voditi računa o sljedećim stvarima:
1. Budite samosvjesni
Prvi korak je procjena vlastitog ponašanja. Jeste li vi stvarno netko tko se previše ispričava? Odgovor na to pitanje će vam pomoći da pažljivo promatrate situaciju prije nego što odmah izostavite riječi "žao mi je" iz vaše komunikacije.
2. Odredite za što se trebate (i ne trebate) ispričavati
Ako niste mogli kontrolirati situaciju ili je to bila beznačajna (i iskrena) pogreška, nema potrebe da se ispričavate. Ali ako ste doista bili u krivu, skupite hrabrosti i priznajte to. Reći drugima da amo u krivu nikada nije lako, ali može osnažiti naše odnose i pokazati da posjedujemo emocionalnu inteligenciju.
3. Preokrenite situaciju
Preokretanje scenarija zahtijeva samodisciplinu, ali s vremenom će vam doći prirodno. Ako kolega uoči pravopisnu pogrešku u nekoj od vaših poruka e-pošte, umjesto da krenete s isprikama jednostavno recite: "Hvala vam što ste mi javili da sam pogriješio''. Na taj način ćete priznati pogrešku bez nepotrebnog ispričavanja.
4. Naučite reći "ne"
Reći "ne" može biti nezgodno i neugodno, ali istovremeno je to vrlo učinkovit način da zaštitite svoje vrijeme. Ako ste pretrpani poslom i kolega od vas traži pomoć, ne morate se ispričavati što niste u mogućnosti pomoći. Ako niste u prilici izaći s društvom jer ste već ranije dogovorili odlazak u kino s kolegama s posla, ne morate se ispričavati. Dovoljno je reći, ''Ne stižem. Možda sljedeći put''.
Izvor: CNBC
