Istražili smo jesu li, i u kojoj mjeri, poslodavci svojim zaposlenicima omogućili rad na daljinu.
Uslijed aktualne situacije i nemogućnosti izvršavanja redovnih poslovnih obaveza na uobičajen način, velik broj poslodavaca je svojim zaposlenicima omogućio rad od kuće. Dakako, ako im priroda posla kojim se bave i dostupne tehničke mogućnosti to dozvoljavaju. Koliko građana u trenutnoj situaciji ima tu mogućnost te kako se nose s radom od kuće, doznao je portal MojPosao u istraživanju u kojem je sudjelovalo više od 900 ispitanika.
Većina zaposlenih radi od kuće
Od zaposlenih ispitanika, trenutno od kuće radi njih 69%. Gotovo petina ispitanika (18%) ne radi od kuće, jer im to priroda posla ne dozvoljava, dok ima i onih (9%) koji bi mogli raditi od kuće, ali im to poslodavac nije omogućio. Svi samozaposleni ispitanici (njih 4% od ukupnog broja ispitanika) rade od kuće.
Od kuće najčešće rade zaposlenici velikih tvrtki. Čak 92% zaposlenih u velikim tvrtkama (većim od 200 zaposlenika), kojima priroda posla kojim se bave dopušta organizaciju rada na daljinu, radi od doma. U malim tvrtkama (do 20 zaposlenika), postotak ispitanika koji rade od doma je nešto niži i iznosi 88%.
Privatne tvrtke u stranom vlasništvu u većoj su mjeri svojim zaposlenicima omogućile rad od kuće, naravno tamo gdje posao to dozvoljava (95%), dok su u najmanjoj mjeri takav oblik rada osigurale privatne tvrtke u domaćem vlasništvu (86%).
Među građanima koji trenutno rade od kuće, njih polovica (49%) ističe kako prije epidemije nisu imali tu mogućnost, a svega njih 7% napominje kako su i uoči krize redovno radili od doma. Nešto manje od polovice ispitanika (44%) je i prije krize radilo na daljinu, ali samo povremeno te u iznimnim situacijama, kao što je njegovanje bolesnog člana obitelji.
Iako su velike tvrtke predvodnice kad je posrijedi rad od doma, prije epidemije njihovi zaposlenici su u najmanjoj mjeri imali mogućnost rada od kuće (njih 57% uopće nije imalo tu mogućnost, naprema 45% ispitanika zaposlenih u malim tvrtkama).
Privatne tvrtke u stranom vlasništvu i prije epidemije su u najvećoj mjeri omogućavale rad od kuće (58% je barem povremeno imalo tu mogućnost), dok je svega 28% zaposlenih u tvrtkama u državnom vlasništvu s vremena na vrijeme radilo od kuće.
Očekivano, prije epidemije rad od doma su u najvećoj mjeri prakticirale IT tvrtke, pa tako čak 71% zaposlenih u IT sektoru ističe kako su i ranije barem povremeno radili od kuće.
Promjene (ni)su dugoročne
Nešto više od polovice zaposlenih koji rade od doma (57%) smatra kako se po završetku krize vraćaju natrag u ured, dok trećina ispitanika (32%) ipak vjeruje kako će se ovakav način rada nastaviti i nakon prolaska pandemije.
Velika većina ispitanika (81%) koji i u ovoj situaciji odlaze na posao, iako im tip posla kojim se bave omogućuje rad od kuće, dijeli stav kako niti nakon prolaska epidemije neće imati mogućnost barem povremenog rada od kuće.
Vratiti se u ured ili ne
Svaki peti zaposlenik koji radi od kuće jedva čeka povratak u ured. Gotovo dvije trećine građana (64%) nakon završetka krize želi nastaviti raditi od kuće, ali samo povremeno, a tek manji dio ljudi (17%) je zainteresiran za svakodnevni rad na daljinu.
Zanimljivo je vidjeti da bi ispitanici koji trenutno ne rade od kuće, iako bi im posao to dozvoljavao, u većoj mjeri željeli raditi od doma, od onih koji to trenutno prakticiraju. Više od trećine ispitanika (36%) željelo bi svakodnevno raditi od doma, a svega 3% ne bi htjelo uopće raditi od doma.
Povratak u ured u većoj mjeri s nestrpljenjem iščekuju ispitanici bez djece (22%) nego oni koji svoj trenutni, kućni 'ured' dijele s djecom (17%).
Izazovi, prednosti i mane rada od kuće
Kao najveće izazove rada od kuće ispitanici ističu nedostatak komunikacije licem u lice s kolegama (65%), ometanje od strane ukućana (47%) te operativne zadatke koje je, prema riječima ispitanika, teško riješiti od doma (46%).
Svaki peti građanin priznaje da im najveću prepreku u radu od doma predstavlja - manjak samodiscipline.
Kad je o produktivnosti riječ, polovica ispitanika ističe da su učinkovitiji i efikasniji nego kada rade u uredu i tvrde da je to zbog manje ometanja i jednostavnije organizacije vremena.
Zanimljivo je da nema razlika po spolu, i muškarci i žene u podjednakoj mjeri smatraju kako su produktivniji kod kuće, odnosno u uredu.
S druge strane, oni koji smatraju da su ipak produktivniji u uredu, ističu kako se nedostaci rada na daljinu očituju u kompliciranoj komunikaciji, tehničkim problemima i manjku uredske opreme.
Prema mišljenju ispitanika, glavne prednosti rada od kuće su – ušteda vremena na putovanju do posla i nazad, fleksibilnost u radu, veća udobnost (mogućnost rada u ležernijoj odjeći i obući) te lakše usklađivanje poslovnog i obiteljskog dijela života.
Rad od kuće ima svoje prednosti i za poslodavce - veće zadovoljstvo zaposlenika (56%), manji broj izostanaka s posla te rast produktivnosti radnika.
(Ne)usklađivanje poslovne i roditeljske uloge
Trenutna situacija posebno je izazovna za zaposlenike koji radni prostor dijele sa svojom djecom. Nešto malo više od polovice ispitanika (55%) ipak ističe kako su se dobro prilagodili novim okolnostima te uspješno 'žongliraju' s roditeljskim i poslovnim obvezama. S druge strane, svaki četvrti ispitanik (27%) ima problema s usklađivanjem ove dvije uloge.
Muškarci ili imaju bolje vještine organizacije, ili manje zaduženja oko djece, ali oni u većoj mjeri (61%) nego žene (49%) izjavljuju kako prilikom rada od doma ne trpe ni djeca ni posao.
O istraživanju:
U istraživanju je sudjelovalo preko 900 ispitanika. Od toga su 62% žene, a 38% muškarci. Po trećina ispitanika pripada svakoj dobnoj skupini: 32% do 30 godina, 36% u dobi od 31 do 40 godina te 33% starijih od 41 godinu.
Najnovije oglase, vijesti i savjete iz svijeta tržišta rada potraži i na MojPosao LinkedIn profilu!
