Omogućili su restoranima i trgovcima da više ne primaju gotovinu, a karte u javnom prijevozu plaćaju se isključivo karticama.
Je li pandemija ubrzala prelazak na kartične i digitalne oblike plaćanja pogurnuvši gotov novac bliže k ukidanju?
Kako piše Slobodna Dalmacija, stvari se razlikuju od zemlje do zemlje, skandinavske su daleko odmakle, a zagovornici ukidanja gotovine već nekoliko godina prognoziraju da će za desetak godina gotov novac nestati iz optjecaja te će dodati da su čak i gotovom novcu skloni Nijemci u prošloj godini u trgovinama 56 posto prometa ostvarili bezgotovinskim plaćanjem. Njemačka je negdje u sredini ljestvice plaćanja bezgotovinskim oblicima, u Luksemburgu, Francuskoj ili Estoniji ljudi češće plaćaju karticom.
U Švedskoj 82 posto ljudi u međuvremenu plaća bezgotovinski, a u Hrvatskoj se toliko izdanih računa platilo gotovim novcem u pretprošloj godini.
U Švedskoj i Danskoj govori se o ukidanju gotovine do 2030. Danci su omogućili trgovcima, benzinskim crpkama i restoranima da više ne primaju gotovinu. To bi trebalo smanjiti troškove tvrtki te im povećati produktivnost.
U većini švedskih gradova karte u javnim autobusima ne mogu se kupiti gotovim novcem, sve je više trgovina koje primaju samo kartice, neke su banke prestale poslovati s gotovinom, a ima i crkava u kojima se lemozina daje - karticama...
Manje korištenje gotovine smanjilo je stopu kriminala, ali i kriminal postaje online rabota pa rastu štete od cyber kriminala...
U Hrvatskoj, gdje je slično kao i u Njemačkoj, gotov novac uvijek bio na cijeni, broj nacionalnih kartičnih platnih transakcija, kako kažu iz Hrvatske narodne banke, u posljednjih se pet godina povećao za 58 posto, dok se vrijednost nacionalnih kartičnih platnih transakcija povećala za 47 posto i dodaju da su preklani obveznici fiskalizacije ukupno izdali 2,4 milijarde računa vrijednih 195,7 milijardi kuna. Čak 82 posto tih računa plaćeno je gotovim novcem, 16 posto karticama i dva posto ostalim načinima.
Izvor: Slobodna Dalmacija