U sklopu regionalnog istraživanja tržišta rada smo istražili kako su se u tijekom krizne 2020. godine snašli poslodavci iz Hrvatske i susjednih zemalja.
Jučerašnjim stupanjem na snagu Vladine odluke o popuštanju određenih epidemioloških mjera, dio poslodavaca je nakon višemjesečne pauze nastavio s poslovanjem.
Vlasnici teretana, škola stranih jezika, igraonica i kasina ponovno su otvorili svoja vrata, a kavu, barem onu za van, konačno možemo uzeti u omiljenom kafiću. Stožer je mjere nametao i ukidao, a MojPosao je u sklopu regionalnog istraživanja tržišta rada provjerio kako su se u cijeloj toj pomutnji tijekom 2020. godine snašli poslodavci iz Hrvatske i susjednih zemalja.
U istraživanju je sudjelovalo više od 5.000 ispitanika, od čega je više od 2.000 ispitanika bilo iz Hrvatske. Među hrvatskim ispitanicima je bilo 43% zaposlenih, 51% nezaposlenih, a 6% ispitanika se još uvijek školuje.
Poslodavci su se dobro snašli u epidemiji
Čak tri četvrtine ispitanika (78%) smatra da se njihov poslodavac dobro ili čak odlično snašao u krizi, dok petina anketiranih (22%) misli kako su reakcije njihovih poslodavaca bile promašene i kako nisu pokazali dovoljnu brigu za zaposlenike. Gledano po zemljama regije, s krizom su se najkvalitetnije nosili poslodavci u Hrvatskoj.
Naime, svaki treći radnik u Hrvatskoj (30%) smatra kako se njihov poslodavac odlično snašao u pandemijskim okolnostima, pokazavši pritom da su mu zaposlenici na prvom mjestu. Polovica ispitanika (47%) misli kako se njihov poslodavac dobro prilagodio krizi dok svaka peta osoba (22%) ponašanje poslodavca u pandemiji ocjenjuje – promašenim.
Najlošije su se u krizi snašli poslodavci iz Makedonije i Srbije - četvrtina ispitanika iz tih zemalja (26%) poslodavcima predbacuje povlačenje krivih poteza i manjak brige za radnike.
Gledajući prema spolu, muškarci su češće nego žene postupanje poslodavaca tijekom krize ocijenili lošim (26% muškaraca naprema 21% žena). S druge strane, više muškaraca (33%) nego žena (29%) je za uložene napore poslodavcima dalo odličnu ocjenu.
Također, ispitanici više i visoke stručne spreme pozitivnije su ocijenili svoje poslodavce nego što su to učinili ispitanici srednje stručne spreme. Treba uzeti u obzir i da su visokoobrazovani ispitanici češće bili u mogućnosti raditi od kuće kao i da su ispitanici s nešto nižom stručnom spremom u većoj mjeri zaposleni u sektorima koje je kriza najviše pogodila, primjerice u turizmu.
Od ispitanika kojima posao to dozvoljava, 79% ih (je) radi(lo) od kuće
Snalaženje poslodavaca u vrijeme pandemije bolje su ocijenili radnici kojima je (bio) omogućen rad od doma, dok su najlošije ocjene davali ispitanici kojima priroda posla omogućuje da rade od doma, ali im to poslodavac nije dozvolio.
Čak 79% zaposlenih kojima je priroda posla kojim se bave to omogućavala tijekom prošle godine je, makar povremeno, radilo od kuće. Svakom petom radniku (21%) njihov poslodavac nije omogućio rad od kuće, iako je imao sve preduvjete za to.
Također, istraživanje je pokazalo kako ispitanici sa srednjom stručnom spremom nešto rjeđe imaju mogućnost raditi na daljinu od onih s višom, odnosno visokom stručnom spremom. Naime, 83% ispitanika više i visoke stručne spreme je tijekom 2020. radilo od doma (od onih kojima posao to dopušta), za razliku od 74% radnika sa srednjom stručnom spremom.
Demografija
U istraživanju je sudjelovalo preko 5.000 ispitanika iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije te Slovenije. 41% ukupnog broja ispitanika, preko 2.000 bilo je iz Hrvatske. Od ispitanika iz Hrvatske 43% ih je zaposleno, 51% nezaposleno, a svega 6% ispitanika se još školuje.
Od ispitanika iz Hrvatske, 68% ispitanika su žene, a 32% muškarci. Najviše je ispitanika u dobi od 26 do 35 godina (35%), 26% od 36 do 45 godina te 17% ispitanika starije je od 45 godina. Petina ispitanika (22%) mlađe je od 25 godina. Najviše ispitanika ima završenu srednju školu (48%) ili višu školu ili fakultet (40%).