Realni dohodak po stanovniku je na 64 posto europskog prosjeka, gdje je bio i prije desetak godina.
Da bi zaustavila iseljavanje, a eventualna i povećala broj stanovnika, Hrvatska bi trebala doseći realni dohodak po stanovniku od 75-80 posto prosjeka EU-a, što je moguće dosegnuti u ovom desetljeću s obzirom na dostupna europska sredstva, istaknuto je u ponedjeljak na konferenciji "Ključni hrvatski uspjesi".
Na toj prvoj u nizu konferencija, koju je u povodu 30 godina samostalnosti Hrvatske organizirala izdavačka kuća Hanza Media, ekonomski analitičar Velimir Šonje (Arhivanalitika) ocijenio je da se u Hrvatskoj živi mnogo bolje i da je razvijenija no prije 20 godina, a osobito prije 30 godina.
Tako primjerice 1998. godine čak 10 posto kućanstava u Hrvatskoj nije imalo hladnjak, a samo je 50 posto kućanstava imalo automobil, dok je danas to iznad 70 posto, a više od 20 posto kućanstava danas ima i dva automobila, piše N1.
No, u usporedbi s drugima, realni dohodak po stanovniku prema paritetu kupovne moći trenutno je na 64 posto prosjeka EU-a, gdje je bio i prije desetak godina.
Zadaća i potencijal Hrvatske je da vrati dio ljudi koji su se odselili u inozemstvo u potrazi za boljim poslovima i životnim uvjetima, a to se može postići promjenama, pri čemu je ključno gospodarstvo, apostrofirao je Šonje.
Kako je naveo, istraživanja pokazuju da zemlje u kojima je broj stanovnika padao, razina BDP-a po stanovniku je bila ispod 75-80 posto prosjeka EU-a, dok u zemljama koje su dosegnule tu razinu, iseljavanje stanovništva je počelo stagnirati, dapače, počelo je useljavanje. Stoga je strateški cilj vrlo jasan, rekao je, podsjetivši i da je u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Hrvatske do 2030. istaknut cilj podizanja BDP-a na razinu 75 posto od prosjeka EU-a.
“Bez dosezanja prosjeka od 75-80 posto u EU, mi nećemo spriječiti daljnji pad broja stanovnika”, upozorio je Šonje.
U kontekstu gospodarskog razvoja, apostrofirao je važnost dobro posloženih institucija. Pritom, rekao je da su politička stabilnost i kontrola nasilja jedini institucionalni element u kojem je Hrvatska bolja od prosjeka 11 tranzicijskih zemalja EU.
Izvor: N1
