Kalendarska godina, usprkos pandemijskim izazovima, završava s dobrim vijestima jer najnovije vrijednosti OVI indeksa i dalje slikaju pozitivnu sliku tržišta rada.
Prema OVI indeksu iz prosinca 2021. godine potražnja za radom je bila za 75 posto veća u odnosu na prosinac 2020. godine te za 32 posto u odnosu na pretpandemijski prosinac 2019. godine. Radi se o osmom uzastopnom mjesecu u kojem potražnja za radom nadmašuje pretpandemijske mjesece.
Pozitivni trendovi su vidljivi i na kvartalnoj razini jer je OVI indeks u četvrtom kvartalu 2021. za čak 60 posto viši no u četvrtom kvartalu 2020. godine te za 20 posto viši u odnosu na zadnji kvartal pretpandemijske 2019. godine. Ova pozitivna kretanja vidljiva su i na godišnjoj razini jer je potražnja za radom u 2021. godini premašila pretpandemijske razine.
Naime, u 2021. godini OVI indeks je veći za 48 posto no u 2020. godini te za 5,5 posto no u 2019. godini. U 2021. godini najtraženija zanimanja su bila prodavač, kuhar, konobar, skladištar i vozač, dok je 46 posto oglasa za posao bilo vezano uz ugovore na određeno, a 44 posto uz ugovore na neodređeno. Također, u 2021. godini, u 1,6 posto oglasa za posao spominje se mogućnost rada od kuće, što je značajan porast u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu kada je tek 0,1 posto oglasa bilo vezano za rad od kuće. Za kraj, u 2021. godini bilo je 2,6 posto oglasa za posao koji su tražili umirovljenike, što je porast u odnosu na 2020. godinu (1,2 posto) i 2019. godinu (0,6 posto).
Što je OVI?
Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2015.).
Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2015. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA.
