Bilo da je riječ o poslovnom ili privatnom okruženju.
Najgora noćna mora svakog lidera je – javna kritika. Mogućnost da ga zaposlenici javno kritiziraju i propitkuju njegove odluke i poteze koje (ni)je napravio. Bilo putem LinkedIna ili medija ili nekog trećeg kanala. No, kako piše Harvard Business Review, ako ste lider pripremite se za to da će vaše odluke i činovi biti pod povećalom i da se neće svi uvijek s vama slagati, budite spremni da je kriza moguća i da je gnjev i nezadovoljstvo vaših zaposlenika uvijek ‘iza ugla’, piše women in adria.
Kako se nositi s javnim kritikama
Učinite sebi i svojoj organizaciji uslugu i pripremite se za trenutak kada svi prsti upiru u vas. Definirajte i izoštrite vrijednosti koje želite da vas vode i učite iz iskustva drugih lidera. U poslovnoj školi neće vas učiti kako se nositi s javnim kritikama, ali neke smjernice postoje. Evo koje savjete dijeli Sanja Varlaj, poslovna savjetnica s bogatim iskustvom u radu s mikro, malim i srednjim poduzetnicima te implementacijom sustava vrijednosti u strategije poslovanja.
“Primanje kritika nikada nije ugodno. Još od kada smo bili djeca, primiti kritiku nije nam bilo drago”, kaže Varlaj.
Ističe da je kritika dio komunikacijskih vještina rješavanja konflikata i asertivne komunikacije. Kao lider, upozorava poslovna savjetnica, moramo biti spremni na činjenicu da će kritika doći kad tad. To znači da svi koji se na neki način izlože nekom javnom prostoru, mogu i bit će izloženi “kritikama”.
“Dakle, jednostavno treba prihvatiti da je to dio posla. Ako smo spremni primiti pohvalu, trebamo se izdići iz krive obrane ega i prihvatiti da nas netko ne razumije i da ima drugačije mišljenje”, naglašava Varlaj. Dodaje da je važno dobro razlučiti razliku između drugačijeg mišljenja i kritike.
Ne valja glumiti žrtvu, a isprika ide po potrebi
Primjerice, ako se netko s nama ne slaže oko postupanja sa zaposlenicima u vrijeme krize i protiv je otpuštanja, to je njegovo / njezino pravo. Važno je na neki način reći da razumijemo i prihvaćamo drugačije stavove, no da svatko u svojoj tvrtki ima pravo i odgovornost zaštititi poslovanje i osigurati budućnost posla i rada većini, navodi poslovna savjetnica.
“Znam da je jako teško ne primiti kritiku osobno kada je ona tako upućena, a tu postoji jedan trik, a to postavljanje sebe u poslovnu ulogu. Dakle, ja tada nisam Sanja (privatno) nego Sanja, vlasnik i menadžer u firmi koja ima određene strateške ciljeve i zadatke i uz najbolju namjeru donosim neke odluke. Dakle, trebamo biti profesionalni, ne koristiti neke djetinje izraze i biti u ulozi ‘žrtve’ u smislu da odgovaramo javno kako nije fer ili slično”, naglašava.
Važno je, upozorava, da sugovorniku priznamo pravo na drugačije mišljenje, ali i da se jasno zauzmemo za sebe i držimo svoje odluke.
“Naravno, ja tu polaznim sa stanovišta da nije povrijeđen moral, etično ponašanje koje je onda uzrokovalo kritike. Ako se o tome radi (onda ta osoba niti nije lider), onda je ponekad prihvatljivo i poželjno ispričati se. Priznati pogrešku, možda ponuditi neku kompenzaciju ili dobrotvorni rad kako bi ispravili neki loš trenutak ili ispad”, savjetuje Varlaj.
A kako reagirati kad dođe do kritike… Varlaj kaže da kao lider trebamo govoriti o činjenicama, smanjiti tenzije, ako treba i emocije i ponuditi neko rješenje, ako je primjereno. Upravo će umjerenost, poniznost i otvorenost u komunikaciji biti najjači saveznici, tvrdi poslovna savjetnica.
Odluke proizlaze iz osobnih i poslovnih vrijednosti, time ih i ‘pravdamo’
“I opet se sve vrti oko osobnih i poslovnih vrijednosti. Ako ih znamo, ako točno znamo koje su, puno ćemo lakše ‘opravdati’ neku našu odluku”, upozorava Varlaj.
Objašnjava da se u svakom obraćanju i komentaru možemo pozvati na osobne vrijednosti ili vrijednosti firme i kroz te činjenice pokušati objasniti odluke ili neke reakcije.
“Sve odluke koje ljudi donose, donose iz svog sustava vrijednosti. Uglavnom se s tim vrijednostima i rodimo, samo se hijerarhija tokom života ili u nekim situacijama mijenja. Kada ih znamo, to nam pomaže da lakše razumijemo sami sebe, lakše sebi objasnimo zašto smo nešto učinili i lakše se nosimo s kritikom. Tada ćemo i puno ljudskije, a opet profesionalno reagirati na kritike u javnom prostoru”, naglašava Varlaj pa dodaje:
“I još bih rekla da je jako važno i to ‘tko govori’. Ponekad je pametnije ignorirati i ne uvlačiti se u nepotrebne rasprave s ljudima kojima je u stvari cilj samo ‘rasprava’. Imate pametnijeg posla od toga”, zaključuje.
Kako dati dobru kritiku?
No osim što se svaki lider mora naučiti kako se nositi s javnim kritikama, važno je znati uputiti konstruktivnu kritiku, upozorava Varlaj. Ova poslovna savjetnica svakog se dana susreće s liderima koji jednostavno ne znaju kako dati kritiku pa nam je zato izdvojila osnovne upute.
Prvi savjet je da se kritika daje na ponašanje, određeni zadatak, posao, a ne na osobu. Također, pri davanju kritike treba izbjegavati “ti” poruke (ti si ovakva ili onakva), već kroz poznatu “formulu” asertivnosti, objasniti kontekst (zadatak koji si obavila nije u skladu s dogovorom….), objasniti što to znači za nas (“ja” poruka: zbog toga sam ljuta jer je ugrožen rok za našeg klijenta) te predložiti neko novo željeno ponašanje (voljela bih da ubuduće budem obavještena ako postoji problem kako bi zajedno našli rješenje bez prekoračenja dogovorenog roka isporuke).
“Jako je važno naučiti kako dati kritiku – bilo da je privatno ili poslovno. Kad naučimo davati kritiku na ispravan način, onda je, vjerujte, onaj koji ju dobiva, puno prjemčiviji da zaista čuje problem”, zaključuje Varlaj.
Izvor: women in adria