Posljednja tri mjeseca 2009. dnevno se u prosjeku zatvaralo oko 600 radnih mjesta
Nezaposlenost će nastaviti rasti i u ovoj godini, ali sporijim tempom nego lani, predviđaju analitičari. Najugroženija će biti građevina, u kojoj će u prvom redu posao izgubiti strani radnici, ali i druge industrijske grane koje se oslanjaju na poslovanje s javnim sektorom.
Stručnjake pak posebno zabrinjava izostanak Vladinih mjera koje bi ublažile te reperkusije, piše Ksenija Puškarić u Poslovnom dnevniku.
Trgovci opet najtraženiji
Jednako misli i Damir Kuštrak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, koji smatra da je vrhunac krize upravo nastupio. Samo je u prosincu 2009. na Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) prijavljeno 25.465 osoba, a 79,3 posto ih je došlo izravno iz radnog odnosa. Posljednja tri mjeseca 2009. dnevno je u prosjeku bez posla ostajalo oko 600 osoba, a najviše novoprijavljenih na HHZ-u došlo je iz sektora pružanja usluge hrane i smještaja, dok je velik priljev bio i iz trgovine, prerađivačke industrije te građevinarstva.
"Trgovci su već znatno smanjili broj zaposlenih, pa ne vjerujem da će tu biti velikih odstupanja. Dođe li do oporavka, oni će opet biti najtraženija radna snaga", smatra Kuštrak i dodaje da ga zabrinjava izostanak konkretnih Vladinih mjera za oporavak. Rast nezaposlenosti, tvrdi Kuštrak, može se zaustaviti samo ukidanjem harača i poticanjem potrošnje te novim investicijskim ciklusom koji bi se financirao oslobađanjem sredstava za kreditiranje iz HNB-a.
Spas u sezoni
Gojko Bežovan s Pravnog fakulteta tvrdi da bi se "trend rasta nezaposlenosti u 2010. mogao zaustaviti do kasnog proljeća, kada će se početi tražiti sezonski radnici". "Pitanje je hoće li Vlada imati snage za obračun s viškom zaposlenih u javnim i državnim službama jer bi u tom slučaju broj nezaposlenih naglo porastao", navodi Bežovan.
Hrvoje Stojić, analitičar iz Hypo Alpe-Adria banke, misli kako će nezaposlenost rasti do prve polovine 2011., ponajviše zbog nerestrukturiranih poduzeća. "To se najviše odnosi na javna poduzeća, ali i privatna koje uglavnom posluju s državom, poput građevine i dijela trgovine", kaže Stojić. (V. K.)
Izvor: Poslovni dnevnik
