Osam industrijskih grana generira 50% ukupnog izvoza, a pritom 85% zaposlenih u tim granama radi za neto 20 kuna po satu, ili bruto 27 kuna. To znači da 123.000 Hrvata ima 1,5 puta (150%) nižu plaću od pomoćnog kuhara McDonald'sa u SAD-u.
O potrebi zaokreta ekonomske politike u Hrvatskoj izlažu danas ekonomisti na znanstvenom skupu 'Razvojna strategija malog nacionalnog gospodarstva u globaliziranom svijetu', koja se održava u Zagrebu, a organizirali su ga povodom 90. godine rođenja akademika i profesora Jakova Sirotkovića, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Negativna gospodarska kretanja kao i stanje na tržištu rada (velika nezaposlenost i velik pad zaposlenosti) odraz su nedovoljne ekonomske aktivnosti koju se izražava kroz BDP, a on je kako kaže ekonomist Ivo Družić, u razdoblju od 1982. do 2012. porastao za samo oko milijardu dolara.
Objašnjavajući da se rast u maloj ekonomiji uglavnom temelji na izvozu, Družić je iznio podatke po kojima osam industrijskih grana generira 50% ukupnog izvoza, a pritom 85% zaposlenih u tim granama radi za neto 20 kuna po satu, ili bruto 27 kuna, te da to znači da 123.000 zaposlenih u RH ima 1,5 puta (150%) nižu plaću od pomoćnog kuhara McDonald'sa u SAD-u.
Objašnjavajući razlog takvog stanja naveo je kako je problem u izostanku reforme tržišta kapitala čija je cijena u Hrvatskoj tri do četiri puta skuplja, pa tako Podravka plaća kamate između 9 i 10%, a Nestle između 1,5 i 2%.
Drugim riječima, da bi se postigla konkuretnost hrvatskog gospodarstva u uvjetima tako visokih cijena kapitala, Družić je ironično zaključio da bi rad trebao biti besplatan. Njegovo mišljenje o potrebnim reformama tržišta i zaokretu u ekonomskoj politici dijeli i ekonomist Guste Santini.
"Koliko mi je poznato nijedna zemlja koja je fiksirala svoju nacionalnu valutu nije u tome uspjela, a kraj cijele priče je bio tragičan za blagostanje građana i zemlje", rekao je Santini, dodavši da kriza u eurozoni značajno kompromitira euro. "Tek političko povezivanje tj., federalizacija može iznijedriti rješenje za učinkovitu stabilnost eura. Međutim, treba voditi win-win politiku kako bi se troškovi stabilizacije eura zapravo podijelili sukladno bogatstvu sudionika eurozone", rekao je Santini te predložio da zemlje koje ostvaruju suficit na računu platne balance trebaju ga trošiti na investicije u zemlje koje ostvaruju deficit.
Izvor: Poslovni.hr
