Nela Kaštelan jedna je od ukupno 362 osobe koje su ove godine, odnosno do konca rujna, preko splitskog područnog ureda HZZ-a, dobile priliku za stručno osposobljavanje uz mjesečnu naknadu od 1600 kuna.
U listopadu 2011. završila je studij talijanskog jezika i povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Splitu, a pet mjeseci iza toga krenula je odrađivati staž u splitskoj Prvoj jezičnoj gimnaziji.
"Bila sam stvarno spremna raditi bilo gdje – na selu, otoku... Javljala sam se na sve one oglase čije sam uvjete ispunjavala, no redovito sam dobivala odbijenice, a često mi ne bi ni odgovorili na molbu. Kako sam i tijekom cijelog studija odrađivala nekakve honorarne poslove, bilo mi je nezamislivo sjediti doma, još pogotovo s diplomom. Saznala sam za ovu mogućnost stručnog osposobljavanja preko HZZ-a, pa sam otišla direktno u Prvu gimnaziju, koju sam i sama pohađala, pitati ravnatelja mogu li kod njih stažirati. Odgovor ravnatelja je, na sreću, bio potvrdan, dobila sam mentoricu, profesoricu likovne umjetnosti, i sad sam već, eto, na pola puta do stručnog ispita", kaže 25-godišnja Nela za Slobodnu Dalmaciju.
Naknada od 1.600 kuna za nju je trenutno prihvatljiva jer živi s roditeljima, ali o osamostaljenju s takvim prihodima, naravno, ne može razmišljati. "U puno boljoj situaciji nisu čak ni oni moji kolege koji dobiju stalno zaposlenje, ali na pola satnice, što je uglavnom slučaj. Njihova se primanja kreću oko 2.000 kuna. Svi se snalaze kako znaju i umiju, rade po zamjenama, drže instrukcije, prihvaćaju sezonske poslove i rade u biljetarnicama ne bi li zaradili koju kunu. Neki koji su sa mnom studirali čak su odugovlačili sa završavanjem fakulteta kako bi im barem ostala studentska prava jer su znali da se neće tako skoro zaposliti", kaže Nela.
Zbog svega toga sretna je, dodaje, što je uspjela dobiti priliku za plaćeni staž i stručni ispit. "U gimnaziji prisustvujem nastavi likovne umjetnosti, a profesorica ima dugogodišnje radno iskustvo i sretna sam što znanje o struci savladavam upravo na njenim satovima. Promatram kako drži nastavu, a tijekom godine i ja ću održavati nastavu i to 35 školskih sati. Slušam nastavu u sva četiri razreda gimnazije, dakle, od prvaša do maturanata", priča Nela.
Kako do prakse?
1) Evidencija HZZ-a
Nezaposlena osoba zainteresirana za ostvarivanje prava na stručno osposobljavanje trebala bi kontaktirati sa svojim matičnim savjetnikom za zapošljavanje i doznati ispunjava li uopće uvjete za korištenje navedene mjere. Jedan od glavnih uvjeta jest da bude prijavljena u evidenciju HZZ-a najmanje 90 dana, te da joj prethodni staž, bilo u struci ili izvan nje, nije trajao duže od godinu dana.
2) Pratite oglase
Najvažnije je praćenje oglasa koji se odnose na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa kako bi svatko mogao pronaći onaj za koji ispunjava uvjete, te kontaktirati s potencijalnim poslodavcem. Nezaposleni nerijetko i sami obilaze tvrtke ili ustanove za koje pretpostavljaju da im, sukladno djelatnosti, mogu omogućiti odrađivanje staža, te se neposredno dogovaraju o korištenju navedene mjere, dakle, i prije oglašavanja od strane poslodavca.
3) Dokumenti tvrtke
Nakon što poslodavac temeljem natječaja, odnosno temeljem prijave potrebe za radnikom (PR), odabere osobu koju namjerava primiti na stažiranje, on podnosi i zahtjev za korištenje navedene mjere s odgovarajućom dokumentacijom kao što su, primjerice, dokaz o urednom financijskom poslovanju, dokaz da je kod poslodavca zaposlena osoba koja ispunjava uvjete za mentora, dostava programa odnosno plana stručnog osposobljavanja i tomu slično.
4) Ugovori
Hrvatski zavod za zapošljavanje provjerava zahtjev poslodavca, te ga odobrava ako su ispunjeni svi propisani uvjeti. Nakon toga se potpisuju ugovori – jedan između HZZ-a i poslodavca, te drugi između Zavoda i nezaposlene osobe koja se uključuje u mjeru stručnog osposobljavanja. Navedenim ugovorima propisuju se i obveze svih potpisnika; polaznika stručnog osposobljavanja, poslodavca te HZZ-a.
5) Obveze
Stažist je dužan pridržavati se ugovornih obveza, odnosno uredno odrađivati program stručnog osposobljavanja, te pisano upozoriti poslodavca ako ovaj krši odredbe ugovora. Također, stažist je dužan izvijestiti Zavod za zapošljavanje o nepropisnom ponašanju poslodavca. U to bi se moglo ubrojiti, primjerice, tjeranje na prekovremeni rad ili bilo kakvo opterećivanje zaposlenog iznad propisanog za početnika.
6) Kontrola
Sljedeći korak jest kontrola provođenja ovakvih ugovora od strane djelatnika HZZ-a. Te kontrole su uglavnom mjesečne, ali znaju biti i nenajavljene kako bi se bez upozorenja moglo pokucati na vrata poslodavca i vidjeti nameće li on možda više obveza osobi primljenoj na stažiranje, a isto tako vidjeti dolazi li stažist redovito na posao i tomu slično.
7) Stručni ispit
Nakon godine stažiranja polaže se stručni ispit, naravno, u onim slučajevima u kojima postoji takva obveza. Plaćanje stručnog ispita snosi poslodavac, a to može biti država, lokalna samouprava, odnosno gradovi ili općine, institucije, ustanove, privatni sektor...
Izvor: Slobodna Dalmacija