Česi su dugo vremena bili uvjereni kako ih je zaobišla gorka čaša nezaposlenosti među mladima. Ali to se mijenja - brzo i vrlo dramatično. Međunarodne organizacije vjeruju da niti do prosvjeda u Češkoj nije daleko.
Pavel Beer je već mnogo toga pokušao. Vitak 23-godišnjak je završio srednju trgovačku školu, smjera željezničkog prometa - ali kod željeznice za njega nema posla. Onda se preškolovao za varioca i našao je posao - ali to je potrajalo tek jedan mjesec. Onda je njegov poslodavac bankrotirao, a on je ostao na ulici - i tamo ostao. Već dvije godine pokušava pronaći posao, ali bez uspjeha: "Uvijek iznova primati odbijenice, to je deprimirajuće", žali se Pavel.
U Češkoj su mnogi mislili kako su pošteđeni pošasti nezaposlenosti kod mladih. Kvota iznosi oko 20% i time je još ispod prosjeka u Europskoj uniji i daleko od postotaka u južnoj Europi, ali broj nezaposlenih Čeha mlađih od 25 godina neprestance raste - od početka krize im se broj udvostručio.
Zato i ministarstvo rada u Pragu već upozorava na "kritično stanje", a međunarodna organizacija rada ILO je Češku već uvrstila među zemlje u kojima prijete socijalni nemiri između ostalog i zbog sve većeg broja mladih nezaposlenih.
Iz škole ravno na posao
Nakon pada socijalizma, na tržištu rada je dugo vremena izgledalo da i češka poduzeća trebaju "mlade glave" za nova vremena. "Diplomci su dugo bili traženi", objašnjava Filip Pertold, stručnjak za tržište rada ekonomskog instituta IDEA. Otvarala su se nova radna mjesta, osobito u sektoru novih tehnologija i pravnim savjetovalištima.
Ali unazad nekih pet godina, ta vremena su prohujala. Kako se širila kriza po Europi, tako su i češka poduzeća prestala zapošljavati nove suradnike. To je najteže pogodilo one koje su bili tek na početku svog života u radnom svijetu: "Pritom, poduzeća uopće nisu niti morala biti u nekim nevoljama. Bilo je dovoljno da nisu više bila sigurna u to kako će biti u budućnosti", objašnjava Pertold. A stroge mjere štednje nedavno smijenjene vlade desnog centra je tu nesigurnost još samo učinila većom.
Još prije pada vlade su donesene odluke o nekim mjerama protiv sve veće nezaposlenosti. U tu namjenu su otišla i sredstva Europske unije i uglavnom odgovaraju smjernicama kakve su nedavno u Berlinu dogovorili ministri rada EU. Poduzećima koje otvaraju radno mjesto za mlade se može osigurati financijska potpora u iznosu do 900 eura mjesečno.
Što zapravo mladi nauče?
Istovremeno, teče pilot-projekt koji bi trebao osigurati bolju povezanost između škola i poduzeća. Jer i u Češkoj je problem što je njihov školski sustav "iz Austro-Ugarske" u kojima se mlade uče godine kada je održana koja bitka u srednjem vijeku, ali jedva da nauče što će ih doista čekati na radnom mjestu. Na koncu, stvaraju mlade sa školskom spremom u zvanjima koje nitko ne treba - kao kod trgovca u željezničkom smjeru i varioca, Pavela Beera.
Pokrenut je projekt Krok Ke Kariéře- Korak u karijeru kojeg vodi Irena Blahoutová i koja se žali kako je u tom području osobito teško: "Iz škola dolazi mnoštvo mladih s općim obrazovanjem, ali poduzećima trebaju suradnici s praktičnim iskustvom. A njih jedva da itko ima."
Za tamošnje mlade organizira se tečaj kako bi ih i teorijom i praksom pripremili na zadaću pronalaska posla.
Tečaj - opet po starom
Tako mladi uče i kako će se predstaviti budućem poslodavcu, a tu je i tečaj engleskog jezika bez kojeg se teško može pronaći posao. Posjetili smo nastavu - koja se posve održava na "stari" način: stroga učiteljica pred školskom pločom, a niti sadržaj onoga što uče će ih teško daleko dovesti. Irena Blahoutová ipak tvrdi: to je nužno, jer su jedva što naučili u redovitoj školi. A i učiteljica tvrdi kako je prvo potrebno "štrebati" englesku gramatiku kako bi se moglo prijeći na konverzaciju.
Raste broj nezaposlenih u Bosni i Hercegovini
Ni u susjednoj Bosni i Hercegovini situacija nije najbolja. Broj nezaposlenih je porastao za skoro 11 000 te su po nezaposlenosti prvi u Europi.
Pozivajući se na službene podatke Uprave za ekonomsko planiranje BiH, Dnevni avaz je objavio da je ukupan broj nezaposlenih u BiH u svibnju iznosio 547.300, što je za dva posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Po tim navodima stopa nezaposlenosti u BiH iznosi 44,5 posto, što je daleko najviše u Europi.
Avaz navodi da je u samo godinu dana 10.946 građana BiH izgubilo posao i ostalo bez izvora egzistencije. Prema službenim podacima najviše se smanjio broj zaposlenih u privatnom sektoru. Najviše je otpuštenih radnika u građevinarstvu, rudarstvu i prerađivačkoj industriji.
Izvor: Business.hr
