Zagreb se, kao i druge europske metropole, sve više susreće sa problemom gradskog prijevoza. Procjena je da se oko 2/3 gradskog prijevoza i dalje odvija osobnim automobilima.
Automobilski promet kao način gradskog prometovanja ne samo da je štetan po zdravlje ljudi, već je i izgubio svoj osnovni smisao, a to je brži dolazak na željeno odredište.
Dobro je poznato da automobil kao način gradskog prijevoza nosi sa sobom niz javno zdravstvenih problema, od kojih su najveći porast zagađenja zraka i koncentracije NO i NO2 je direktno povezano sa porastom broja oboljelih od bolesti respiratornog sustava; porast broja prometnih nezgoda - samo u Zagrebu je u 2002. godine bilo oko 24000 prometnih nesreća gdje je smrtno stradala 101 osoba, 840 teže ozljeđenih i 7400 lakše ozljeđenih; automobil postaje jedno od sjedećih mjesta gdje čovjek sjedi gotovo 18 sati na dan.:
Porazni su podaci da većina radno aktivnih Zagrepčana ne provede ni 30 minuta na dan u nekoj fizičkoj aktivnost (hodanje, vožnje bicikla).:
Posljedice takvog načina života su svima dobro poznate, a najčešće su:
I za kraj nešto iz samog naslova. Zagreb ima oko 100 km dobro uređenih biciklističkih staza koje vrlo dobro povezuju sve njegove dijelove. Biciklom se danas može:
a da pri tom, zbog kvalitete biciklističkih staza, ne ugrožavate svoju ni sigurnost drugih sudionika u prometu. Navedena vremena su dobivena prosječnom vožnjom od 14km/h.Možda su nadolazeći dani sunčanog i ugodno toplog vremena idealni da se uvjerite da biciklom štedite vrijeme i novac, gubite pokoji kilogram i vraćate osmjeh na lice. I kak bi kajkavci rekli: "Na biciklin brzo skoči, na posel pojdi z ketači!!!"
Izvor:
