Hrvatske građevinske tvrtke u posljednje su vrijeme zabilježile poslovni procvat u inozemstvu, posebice u zemljama bivše Jugoslavije: Konstruktor inženjering u SCG-u, Industrogradnja u Rusiji i Njemačkoj, Viadukt i Tehnika također u Njemačkoj, Cesta-Varaždin u Sloveniji...
Splitski Konstruktor inženjering u najužem je krugu kandidata za obnovu beogradske zračne luke. Osim toga, za nekoliko bi dana trebali dobiti potvrdu crnogorske vlade da su dobili na natječaju za izgradnju spojnice autoceste Kolašin-Mateševo u Crnoj Gori. Taj projekt vrijedan je oko osam milijuna eura, a pritom se nadaju kako će dobiti priliku i da sudjeluju u izgradnji nove autoceste Podgorica-Beograd.
Industrogradnja već godinama odlično posluje u Ruskoj Federaciji i Njemačkoj. Još 2002. godine u tim su zemljama ugovorili poslove u vrijednosti višoj od 93 milijuna kuna. U Industrogradnji smatraju da je razlog tako velikom poslu nestabilnost ruskog i njemačkog tržišta te povećana konkurencija. A intenzivna obrada tržišta rezultirala je osiguranjem kontinuiteta zaposlenosti Industrogradnje na inozemnom tržištu. Cesta-Varaždin je stekla ugled i osvojila tržište u susjednoj Sloveniji. Isto tako, brojne su manje tvrtke koje rade diljem regije i inozemstva.
I za izgradnju budućega koridora 5C, koji će se protezati 330 kilometara dugom trasom Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče, predviđa se da će se uposliti velik broj hrvatskih tvrtki. Autocesta na tom koridoru bit će najvažniji putni pravac u BiH i najkraća putna komunikacija između srednje Europe i Jadrana.
Iako poslijeratno razdoblje nije bilo baš blistavo za hrvatske građevinare, očito je da sada doživljavaju poslovni boom. Razlozi ovom naglom širenju izvan hrvatskih granica možebitno leže u uspješnoj izgradnji autoceste Zagreb-Split, koja je svojom kvalitetom i brzom izradom ipak podigla ugled hrvatskih građevinskih tvrtki i radnika, te potvrdila njihovu kvalitetu i pouzdanost. Tako je i Bechtel, građevinska tvrtka iz SAD-a, koja je također sudjelovala u izgradnji autoceste, bila iznimno zadovoljna hrvatskim radnicima koji su radili za nju te navodno čak razmišljaju o angažiranju istih na trenutačnim radovima Bechtela u Rumunjskoj.
U Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka kazali su Vjesniku da ne mogu kvalitetno odgovoriti na upit koji su razlozi hrvatskoga građevinarskog procvata u inozemstvu, ali su naglasili: Možemo biti ponosni što se uspješno probijaju u regiji.
Vladimir Kovač, direktor u Industrogradnji inženjeringa za investitore u inozemstvu, građevinski procvat prema inozemstvu vidi kao logičnu posljedicu, jer smatra kako svi građevinari razmišljaju barem pet godina unaprijed. Mora se znati što će se raditi kad domaće tržište "presuši" i zato se okreću inozemstvu.
(V.K.)
Izvor:
Vjesnik
