Najpogibeljnija djelatnost u posljednjih pet godina u Hrvatskoj je bilo građevinarstvo. Statistika je neumoljiva iz godine u godinu radnici u građevinarstvu pri vrhu su ljestvice zanimanja u kojima se najviše radnika ozlijedi te koji su najčešći sudionici nesreća koje završavaju smrću.
Pokazuju to podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, čija Služba za socijalnu medicinu svake godine objavljuje podatke o ozlijeđenim i stradalim radnicima. Jer, kako kaže prim. dr. Vlasta Dečković-Vukres, autorica studije, u svijetu se zbog ozljeda na radnome mjestu na godinu gube milijarde sati rada. Liječenje, rehabilitacija ozlijeđenih radnika te njihova invalidnost kao posljedica još su veći trošak.
Uz građevinare, u najugroženije skupine svakako se ubrajaju i radnici u prerađivačkim djelatnostima drvnoj industriji, preradi kože, celuloze, papira, koksa ili naftnih derivata. Oni čine gotovo trećinu svih ozlijeđenih, ali i umrlih svake godine (lani 26,2% u ukupnom udjelu).
Pri vrhu su statistike nesreća i radnici u proizvodnji motornih vozila, oni koji rade u transportu i skladištenju te radnici koji proizvode ili popravljaju motorna vozila i ostala prijevozna sredstva.
Najviše pogibaju muškarci, koji čine gotovo dvotrećinsku većinu u ukupnom udjelu umrlih radnika. Lani je tako bilo 71% poginulih muškaraca, a preklani 73 posto. Muškaraca je i trostruko više među ozlijeđenim radnicima 2004. godine na poslu se ozlijedilo 21.950 radnika, od kojih je bilo 16.248 muškaraca. Najviše je ozlijeđenih (7.468) bilo u prerađivačkoj djelatnosti i u građevinarstvu (2738). Stradalo je i više od 1.000 zaposlenih u poljoprivredi, lovu i šumarstvu te gotovo 1.800 djelatnika u javnoj upravi i obrani.
Autori istraživanja HZJZ-a navode kako se svake godine u Hrvatskoj zabilježi više od 20.000 ozljeda na radu. Osamdeset posto svih ozljeda obično se zbiva na samom radnom mjestu, a 20% na putu do posla ili s posla.
(V.K.)
Izvor:
Večernji list
