Britanska je policija nedavno uhvatila bandu krijumčara 200.000 uglavnom turskih Kurda, koji su kao i sve druge žrtve trgovanja ljudima (engl. trafficking) trebale završiti na radu u ropskim uvjetima. Žrtve su krijumčarima "za bolji život na Zapadu", plaćale od tri do pet tisuća funti, što znači da su krijumčari samo na prijevozu zaradili oko milijun funti (kasnije ubiru i novac od prodaje ljudi "poslodavcima" te od zarade tih ilegalno zaposlenih ljudi).
Koliko je "posao" unosan, govori i to da je postao isplativiji od preprodaje droge, odnosno da se na njemu godišnje zaradi više od sedam milijardi dolara.
Procjenjujemo da se godišnje preproda najmanje četiri milijuna ljudi, a metode vrbovanja i prelaska granica postaju sve suptilnije. Žrtve koje se koriste za seksualnu industriju - prostituciju - postaju sve mlađe i za razliku od ranije, kada su žrtve uglavnom bile žene (oko 98 posto), sada se za to vrbuju i mlađi muškarci. Njih uglavnom vrbuju žene koje su od ranije žrtve te trgovine, kaže Lovorka Marinović koja već godinama radi na programima suzbijanja traffickinga u Hrvatskoj, a radeći u sklopu Međunarodne organizacije za migracije (IOM), upoznata je i sa situacijom u susjednim zemljama i šire.
Iskustva IOM-a u radu sa žrtvama pokazuju da su na cijeni sve mlađe djevojke (posebice nevine) i muškarci, jer se pretpostavlja da oni (neki od njih su još i djeca) nemaju spolno prenosive bolesti. Zastrašujuće je da se budućeg roba može kupiti za 400 do 500 eura. Sve ovisi iz koje sredine dolazi, a najčešće su iz zemalja gdje je nezaposlenost, posebice žena, vrlo velika.
U Gani su se djeca masovno prodavala za rad u ribolovu, a IOM je tamo spasio oko 2.000 djece, rekla je Marinović.
Govoreći o metodama prelaska granica, kazala je da se sve češće prelazi posve legalno, i to u paru - kao ljubavni par (mnogi čak imaju i radne dozvole) - ali im se poslije gubi svaki trag. Osim za seksualnu eksploataciju, ljude se prodaje i za prisilni rad ili usluge, odstranjivanje organa, prosjačenje...
Tako je s područja Bihaća u BiH bilo nestalo 13 djevojaka. Samo se jedna od njih vratila, ali je bila bez bubrega. U Hrvatskoj je dosad zabilježeno 45 odraslih žrtava, od čega 12 iz Hrvatske, a ostale su bile iz Ukrajine, Moldavije, Rusije, BiH, Albanije i Makedonije. U osam godina u prihvatnim centrima za maloljetnike bilo je smješteno više od 600 djece, a za mnoge od njih sumnjalo se da su žrtve traffickinga.
Zbog toga će Vlada uskoro donijeti i nacionalni program za suzbijanje trgovanja djecom. Opći nacionalni plan, isto kao i operativni, već je donesen, a uspostavljena je i mreža prihvatilišta. Do kraja godine izmijeniti će se i Zakon o strancima, tako da žrtve traffickinga u fazi resocijalizacije neće imati problema s dozvolom boravka.
(V.K.)
Izvor:
Vjesnik
