Nijemci koji se nalaze na početku svog profesionalnog života, vjerojatno će se morati pomiriti s mišlju da će starosna dob za odlazak u mirovinu morati biti podignuta. Rezultat je to dosadašnjih koalicijskih pregovora, ali i sažetak preporuka većine stručnjaka.
Koalicijski pregovarači stajali su pred pitanjem kako dalje financirati skupi njemački socijalni sustav. Uz sve veću nezaposlenost i nepovoljnu demografsku sliku, dakle sve niži natalitet i sve duži životni vijek, u zakonski mirovinski sustav već desetljećima se uplaćuje sve manje doprinosa.
Iako u koalicijskim pregovorima konačan dogovor nije pao, podizanje mirovinske dobi slaže se s preporukama većine stručnjaka koji tvrde da se ono srednjoročno neće moći izbjeći.
Dob će morati biti povezana s rastućim očekivanim životnim vijekom, a morat će biti povećani i financijski rezovi za odlazak u raniju mirovinu - smatra voditelj Instituta njemačke privrede dr. Rolf Kroker i ukazuje na činjenicu kako je prosječna dob ulaska u mirovinu znatno niža od zakonski propisanih 65 godina, što je jedan od razloga praznih mirovinskih fondova.
Podizanje dobi na 67 godina sadašnju bi zakonsku granicu uskladilo s faktičnim stanjem.
No, kako bi mirovinsko osiguranje postalo otporno na demografske promjene, treba se konzekventno provoditi trogeneracijski ugovor između djece, roditelja i umirovljenika - navodi se iz Instituta.
Konkretno to znači da visina mirovine ubuduće ne bi kao danas ovisila isključivo o doprinosima uplaćenima za vrijeme profesionalnog života i o starosnoj dobi, već i o broju odgojene odrasle djece - kaže dr. Kroker koji ujedno traži da osobe bez djece ili samo s jednim djetetom djelomično same financiraju privatnim sredstvima svoju mirovinu jer su bili oslobođeni troškova za djecu.
Moramo paziti da sve veći teret ne padne na sve manje leđa. - kaže potencijalna kancelarka Angela Merkel navodeći statistike koje ukazuju na to da se uz sadašnjih gotovo pet milijuna nezaposlenih i sljedeće godine očekuje pad broja radnih mjesta s doprinosima za socijalno osiguranje – vjerojatno oko 200.000, kao i prosječno 40.000 bankrota poduzeća godišnje.
Također stalni rast tzv. minipoduzeća bez socijalnog osiguranja radi djelomičnog rješavanja problema nezaposlenosti nema pozitivan učinak na mirovinske kase u kojima više nema manevarskog prostora za štednju.
Uz Njemačku, još neke europske države najavile su mirovinsku reformu koja je izazvala štrajkove radnika diljem Europe. Parizom je marširalo 35.000 radnika, dok su u Belgiji stotine tisuća radnika izašle na ulice.
Sindikati tvrde da je podizanje mirovinske dobi zapravo prikriveno smanjenje mirovina dok OECD upozorava kako si u eri starenja stanovništva države ne mogu priuštiti neiskorištavanje resursa koje stariji radnici mogu ponuditi poslovanju, ekonomiji i društvu.
(T.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
