Prihvate li se izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju, teško oboljeli radnici koji se na bolovanju nalaze duže od godinu dana mogli bi do izlječenja izgubiti status i prava stalno zaposlene osobe.
Kako se u sadašnjoj verziji novosti u zdravstvenom osiguranju predlaže, čak bi se takvi radnici mogli privremeno umiroviti.
Ma koliko dramatično zvučali prijedlozi Ministarstva zdravstva, oni za sada u dijelu mogućeg umirovljenja radnika koji su na bolovanju duže od godinu dana, odnosno njihova prebacivanja na socijalnu skrb, predstavljaju "probne balone" kako bi se vidjela reakcija socijalnih partnera i javnosti. Ni sindikati, a ni poslodavci ne prihvaćaju ideje Ministarstva.
Prema prijedlogu Ministarstva za prva tri dana bolovanja plaćalo bi se maksimalno 50% osnovice plaće. Time bi poslodavci uštedjeli 186 milijuna kuna godišnje, uzmu li se u obzir podaci o bolovanjima u prošloj godini. Lani je bolovanje koristilo nešto više od 650 tisuća zaposlenih, a prosječno trajanje bolovanja na teret poslodavca iznosi 9,34 dana.
Rezanjem naknade za prva tri dana bolovanja namjerava se stati na kraj lažnim bolovanjima koja se uzimaju da bi se spojili vikendi s praznicima, otišlo na svinjokolju ili berbu grožđa.
Umjesto da se korisnike, odnosno radnike proglašava prevarantima jer uzimaju lažna bolovanja, koriti bi zapravo trebalo liječnike. Svatko ima pravo tražiti bolovanje, a liječnik je taj koji mora paziti na novce - naglašava Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva.
Prema njenim riječima, u zdravstvenom sustavu postoje mehanizmi za kažnjavanje liječnika koji krše zakon, u ovom slučaju propisujući lažno bolovanje.
(T.K.)
Izvor:
Glas Istre
