Unatoč europskom trendu putovanja biciklom na posao, u Hrvata je automobil i dalje statusni simbol. Statistike pokazuju da u jednom automobilu u Hrvatskoj prosječno putuje 1,2 putnika.
Međutim, automobil, kome je jedna od namjena bila što brži dolazak na posao, postaje sve sporije prijevozno sredstvo.
Svakodnevne gradske gužve, problem parkiranja i sve veći broj prometnih nesreća upućuju nas na to da, poput ostalih europskih zemalja, više počnemo koristiti bicikl kao zdravo, jeftino i brzo prijevozno sredstvo.
Za razliku od hrvatskih, u velikim europskim gradovima vrlo dobro je razvijena i mreža iznajmljivanja bicikla. U Műnchenu su gradske vlasti svojim stanovnicima omogućile iznajmljivanje bicikala u vlasništvu grada. Moguće je iznajmiti i vratiti bicikl na jednoj od tridesetak lokacija u gradu.
Dugotrajne koristi koje nam bicikl pruža su općenito poboljšanje mentalnog i fizičkog stanja. Vozači, razmislite samo koliko puta ste se suočili s jutarnjim kilometarskim kolonama i ukočenošću svog tijela dok ste nervozno i nemoćno tapkali palcima po volanu svog ljubimca iščekujući još jedno zeleno svjetlo. Ili dok ste kretali na posao misleći: "Danas će valjda biti manja gužva!" i potom je uslijedilo razočarenje.
Poziv za većim korištenjem dvokotača odnosi se na vozače koji na posao putuju na relaciji do deset kilometara, jer nerealno je od bilo koga očekivati da svakodnevno biciklom putuje na dužoj relaciji. Svaka čast iznimkama.
Damir Širola iz udruge "Bicikl" kaže da se svakim danom sve više poslovnih ljudi vozi biciklom na posao.
Grad Zagreb je prihvatio zahtjev udruge da se u generalni urbanistički plan unese obveza da se uz svaku novosagrađenu ili potpuno obnovljenu prometnicu predvidi i biciklistička staza.
S obzirom da cijena nafte raste, sve veći broj ljudi obolijeva od kardiovaskularnih bolesti kojima je glavni uzrok nekretanje, možemo zaključiti da će se svatko tko na biciklu ode na posao, vratiti kući vedriji, zdraviji i s više novca u džepu.
(T.K.)
Izvor:
Vjesnik