U iduće dvije godine Hrvatska mora proračunska izdvajanja za socijalu smanjiti sa sadašnjih oko 4,1% na 3,5% BDP-a.
Tako je Vlada, najavivši za iduću predizbornu godinu besplatne udžbenike za sve školarce, povećanje dječjeg doplatka i porodiljnih naknada te naknada za novorođenčad, vjerojatno iskoristila zadnju mogućnost za prekoračenje rashoda skupno nazvanih "socijalne naknade".
Jedan od ključnih elemenata reforme socijalne skrbi koja se priprema jest uvođenje apsolutne linije siromaštva kao osnove za ostvarivanje prava u sustavu socijalne skrbi, umjesto sadašnje osnovice za obračun socijalnih naknada koja nekoliko proteklih godina iznosi 400 kuna.
Tako se, primjerice, u budućnosti ne bi smjelo događati da netko tko ima kuću ili stan od kojeg bi mogao ostvariti neki prihod koristi državnu naknadu za uzdržavanje.
Drugim riječima, država će smatrati da neki potencijalni korisnik pomoći zapravo svoj egzistencijalni status može riješiti, primjerice, "korištenjem nekretnine", poput iznajmljivanja viška kvadrata.
Strateška reforma sustava socijalne skrbi treba se usuglasiti sa Svjetskom bankom koja će je podržati u sklopu drugog programskog zajma za prilagodbu - PAL 2.
Reforma će sadržavati i kaznene odredbe za one korisnike za koje se utvrdi da su zloupotrijebili sustav i ostvarili pomoć na koju zapravo i nisu imali pravo.
Tako bi, ukoliko se sudskim putem utvrdi zloporaba, takvi korisnici uz novčanu kaznu morali državi vratiti i sredstva na koja nisu imali pravo. S druge pak strane, onima kojima je pomoć doista potrebna povećat će se "prihodi", odnosno osnovica za ostvarivanje prava iz socijalne skrbi temeljena na apsolutnoj liniji siromaštva.
Apsolutnu liniju siromaštva izračunavao bi Državni zavod za statistiku i ona bi se periodično usklađivala, ovisno o kretanju linije siromaštva.
Pomoć za uzdržavanje osnovno je pravo u socijalnoj skrbi i njega su u 2005. godini koristile 120.652 osobe, odnosno 25.333 samca te 95.319 članova obitelji koji dobivaju pomoć za uzdržavanje.
Do kraja 2006. godine planira se izdvojiti 1,5 milijardi kuna, dok bi se u sustav u idućoj godini, prema projekcijama proračuna, utrošile 1,4 milijarde kuna.
(A.T.)
Izvor:
Glas Istre
