Radnici u svijetu traže veći udjel u globalnom blagostanju i ove bi ga godine, zbog političkih promjena u SAD-u, Europi i Aziji, mogli i dobiti. Te će promjene, nakon pet godina opadanja radničkog udjela u gospodarskim dobicima, dovesti do povećanja plaća i jače zaštite radnog mjesta, izvijestila je novinska agencija Bloomberg.
Glavni makroekonomist američke investicijske banke Morgan Stanleya, Stephen S. Roach tvrdi da bi se klatno ekonomskih sila moglo okrenuti od kapitala prema radnoj snazi.Iako su to dobre vijesti za radnike, rezultat mogu biti slabiji korporacijski profiti i pad cijena dionica, kažu ekonomisti.
Zagovornici radničkih interesa naglašavaju kako su radnici zapostavljeni dok su vlasnici tvrtki pak profitirali u najsnažnijem svjetskom gospodarstvu od 1970-ih. U skupini sedam industrijski najrazvijenijih zemalja, prošle je godine radnički udio u nacionalnom dohotku pao na rekordno niskih 54%, dok je istovremeno rast vrijednosti dionica kompanija u kojima su radili bio 16 posto, prema 10 posto koliko je iznosio 2000. godine, pokazuje istraživanje Morgan Stanleyja.
Plaće u zemljama eurozone nisu se značajno povećale, iako je u tim zemljama zabilježen najveći gospodarski rast u posljednjih šest godine. "Ekonomski pokazatelji su toliko dobri da zaposlenici moraju dobiti dio od uspjeha kojem su pridonijeli", istaknuo je Jürgen Peters, predsjednik najveće njemačke sindikalne federacije - IG Metall, koji je protekle godine izborio najveću povišicu u desetljeću za 85.000 njemačkih metalaca.
Petersen također kaže kako sada žele "značajno više novca", do sedam posto, i za 3 milijuna radnika u metalurgijskoj, automobilskoj i elektronskoj industriji, a ugovori IG metala danas služe kako osnovni kriteriji i ostalim njemačkim sindikatima.
Direktor Cornellova Globalnog radničkog instituta u New Yorku, Sean Sweeney upozorava kako "loša podjela bogatstva može izazvati seizmičke reakcije". Veliko ispitivanje Bloomberga i američkog dnevnika Los Angeles Timesa pokazalo je kako gotovo tri četvrtine Amerikanaca smatra da je rastući jaz u prihodima bogatih i siromašnih ozbiljan problem.
No, ne vjeruju svi u značajne dobitke za radnike, a ekonomski savjetnik u Europskom savezu trgovinskih sindikata Ronald Janssen kaže kako će zbog imigracije i jeftine radne snage u Aziji i istočnoj Europi, poslodavci i dalje držati "nogu na kočnici" što se tiče povećanja plaća.
Međutim, pomaci i koristi su već vidljivi u nekim zemljama. Primjerice, u Španjolskoj je postignut dogovor sindikata i poslodavaca oko izmjene zakona o radu, vezanih za otpuštanje radnika. U Italiji je vraćen proces kolektivnog pregovaranja oko pitanja poput mirovinske reforme, a u SAD bi vjerojatno povećanje minimalne plaće trebalo donijeti povećanje prihoda za oko 4% ukupne radne snage.
Čak i u Kini, gdje je sve veća nejednakost u iznosima plaća pratila ubrzani ekonomski rasta, povećavaju se minimalci, a država ohrabruje stvaranje sindikata u većim tvrtkama, pogotovo stranima.
Iz mnogobrojnih anketa postaje vidljivo da političari koji se zalažu za radnička prava, postižu bolje rezultate. Tako su pobjedu na parlamentarnim izborima u Austriji odnijeli socijaldemokrati, s obećanjem smanjenja nezaposlenosti, a u Francuskoj je predsjednička kandidatkinja Segolene Royal, koja se zalaže za zaštitu radnika od globalizacije, u anketama izjednačena s Nicolasom Sarkozyem iz vladajuće stranke.
Iz Kongresa trgovinskih sindikata kažu kako je diljem svijeta raširen osjećaj da su stvari otišle predaleko i da se nešto mora mijenjati.
(T.N.)
Izvor:
Bloomberg
