Službenici sa srednjom stručnom spremom dobit će od 1. srpnja 12% povišice. Umjesto sadašnjih 3.857 kuna, najniža činovnička bruto plaća bit će 4.337 kuna.
Državna uprava uvodi sustav plaćanja radnika u 12 platnih razreda i 144 platna stupnja jer se svaki platni razred grana u dvanaest podrazreda.
Novi zakon o plaćama u državnim službama Vlada je pripremila zajedno sa sindikatima te će ga ovih dana uputiti u saborsku proceduru.
Kako piše Večernji list, raspon plaća u državnoj upravi biti nešto jači od jedan prema šest. Prvi i najniži platni razred počinje koeficijentom 0,90, a najviši zastaje na 5,52, što daje raspon od jedan prema 6,13.
Izraženo u bruto plaćama, najniža plaća u državnoj upravi bit će 4.337 kuna, a najveća 26.604 kune bruto. Ovisno o olakšicama, neto bi se mogao kretati od tri i pol do 13.000 kuna.
Tek nakon što se zakon donese u Saboru, radit će se nova klasifikacija radnih mjesta tako da sad nije moguće precizirati na koja bi se točno radna mjesta te plaće primjenjivale.
Stručna je sprema uz radno iskustvo glavna razdjelnica u predloženom sustavu nagrađivanja. Koeficijenti zaposlenih sa srednjom stručnom spremom kretat će se od 0,90 do 1,36 osnovice (koja je sada 4819,66 bruto), dok će zaposleni s visokom stručnom spremom biti plaćeni koeficijentom 1,40, kojim počinje peti platni razred.
Sve iznad petog, pa do dvanaestog platnog razreda namijenjeno je osobama na vodećim pozicijama i s posebnim ovlaštenjima. Raspon koeficijenata u elitnom 12. platnom razredu kreće se od 4,15 do 5,52.
Najveći pomak učinjen je na prvoj stepenici jer sada najniži platni razred u službeničkim zvanjima kreće od koeficijenta 0,80, pa povećanje na koeficijent 0,90 donosi 12% veću plaću.
Budući da 60% zaposlenih u državnoj upravi ima srednju stručnu spremu, najmanje njih 36.000 očekuje povišicu koja se za najniži platni stupanj kreće oko 500 kuna bruto. Za primjenu toga zakona Vlada je osigurala oko 400 milijuna kuna.
(A.T.)
Izvor:
Večernji list
