Od idućega tjedna s radom počinje Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK), koji će pratiti kašnjenja plaćanja kredita, a svatko tko dulje od mjesec dana zakasni s plaćanjem mjesečnih rata riskira da ga banke proglase nepouzdanim i rizičnim dužnikom.
Inače iza HROK-a stoji 20 banaka, a njegovo osnivanje i početak rada poduprla je i Hrvatska narodna banka koja traži da banke razmjenjuju podatke o rizičnim klijentima i strože važu platežne mogućnosti građana.
Osnivači HROK-a dogovorili su se da se neće evidentirati zakašnjenja kraća od mjesec dana, već samo ona dulja, ali sudeći prema podacima HNB-a koji pokazuju da su potkraj prošle godine problemi u otplati evidentirani za 20,7 milijardi kuna kredita odobrenih građanima, lista razočaranih mogla bi biti malo duža.
Inače, banke još od ljeta 2004. razmjenjuju crne liste dužnika, koje su izazvale dosta polemika u javnosti. Dok su bankari tada tvrdili da su na popisu samo oni koji nisu plaćali dulje od mjesec dana, mnogi su se žalili da su neopravdano dospjeli na crnu listu zbog nekoliko desetaka kuna minusa ili kašnjenja u otplati kredita kojima su samo jamci.
Suradnik na projektu borbe protiv siromaštva, sociolog dr. Zoran Šućur, kaže da nema pouzdanih podataka na osnovi kojih bi se moglo zaključiti da su ljudi dospjeli na prosjački štap zbog kredita, pa će Vlada pokrenuti veliko istraživanje o prezaduženosti građana.
Dakle, tko god od idućeg tjedna zatraži kredit, mora računati s time da će banka s lakoćom doznati ima li kredite u drugim bankama, je li jamac i za koje iznose, koristi li se minusima po tekućim računima te koliko uredno plaća račune za bankovne kartice. Pritom, HROK ne smije davati informacije o primanjima, štednji i ostaloj imovini klijenata.
Spomenimo samo kako godišnje za otplatu kredita odobrenih stanovništvu odlazi jedna prosječna plaća (oko 5.000 kuna), a 42% svih kredita osigurano je hipotekama.
(V.K.)
Izvor:
Večernji list
