Drugo lanjsko polugodište u Hrvatskoj je zabilježena najniža stopa nezaposlenosti od početka 1998. godine, a broj nezaposlenih osoba, prema strogim međunarodnim kriterijima po prvi je puta u gotovo 10 godina spao ispod psihološke granice od 200.000.
Anketom o radnoj snazi za drugo polugodište 2006. godine, naime, Državni zavod za statistiku evidentirao je ukupno 191.000 nezaposlenih osoba u Hrvatskoj, a takozvana anketna stopa nezaposlenosti iznosila je 10,5 posto.
To, međutim, nije i jedini pozitivan trend koji je za to razdoblje utvrdila Anketa o radnoj snazi. Povećan je i broj aktivnih stanovnika, kao i broj zaposlenih, premda još uvijek broj aktivnih, koji uključuje zaposlene i nezaposlene, nije veći od broja neaktivnih stanovnika.
Neaktivno je u drugom dijelu prošle godine ukupno bilo 1,831 milijun osoba, za 16.000 više nego što je bilo aktivnih stanovnika Hrvatske.
Ipak, ta je razlika manja nego u prethodnim polugodištima. Zaposleno je pak u drugoj polovici prošle godine bilo ukupno 1,624 milijuna stanovnika, što je najviše u posljednjih desetak godina.
U usporedbi s prethodnim polugodištem broj zaposlenih veći je za 76.000. Stopa zaposlenosti iznosila je 44,5 posto.
Prvo polugodište 2006. bila je 42,6%, a u drugom polugodištu 2005. 43,2 posto.
U mjesečnim statističkim izvješćima DZS-a o zaposlenosti u istom je vremenu bilo iskazano za oko 150.000 zaposlenih manje. S druge strane, na Zavodu za zapošljavanje evidentirano je bilo gotovo 100.000 zaposlenih više nego što pokazuje Anketa, točnije 92.000 u drugom polugodištu, za koje je "redovna" stopa nezaposlenosti, temeljena na podacima HZZ-a, iznosila 16 posto.
Međutim, u anketi se čak i precizira da je u 191.000 nezaposlenih u lanjskom drugom polugodištu 28.000 osoba koje se ne vodi kao nezaposlene na HZZ-u, no to doista jesu, a od 283.000 evidentiranih po kriteriju kojeg se drži u anketi njih čak 120.000 nisu nezaposlene osobe.
U anketi se, naime, koriste strože definicije zaposlenosti i nezaposlenosti, koje je utvrdila Međunarodna organizacija rada, a po kojima je nezaposlena ona osoba koja ima između 15 i 64 godine te je bez posla, spremna je početi raditi u sljedeća dva mjeseca i aktivno je tražila posao u posljednja četiri tjedna.
Tim se kriterijima prati i kretanje nezaposlenosti u Europskoj uniji. I tako gledano, unatoč ostvarenom poboljšanju trendova u prošloj godini, Hrvatska još poprilično u tom području zaostaje za europskim prosjekom stope nezaposlenosti od 7,9% za prošlu godinu.
Višu stopu nezaposlenosti od Hrvatske lani su imale naime samo dvije članice Unije, i to Poljska i Slovačka, u kojima je stopa nezaposlenosti iznosila 13,8, odnosno 13,4 posto.
(A.T.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
