Minimalna osnovica u Hrvatskoj iznosi 2.289 kuna, iz čega 20% ili 460 kuna odlazi na mirovinski doprinos. Od 460 kuna samo četvrtina, odnosno 115 kuna mjesečno, odlazi u fond osobne kapitalizirane štednje.
Prema tome bi, radnik prijavljen na "minimalac" nakon trideset godina staža iz II. stupa primao mirovinu od 518 kuna.
Na taj način u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje prijavljeno je, po neslužbenim procjenama, oko 40% svih radnika u Hrvatskoj. Većina tih radnika, osim prijavljene plaće, dio novca prima "na ruke".
U 30 godina takav radnik prijavljen na minimalac "uštedjet će" 41.364 kune u II. mirovinskom stupu. Taj se novac može oploditi za najviše 50%, pa na računu II. stupa, pri odlasku u mirovinu, može biti najviše 62.046 kuna.
Saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja potvrđuje objašnjeni izračun mirovine te dodaje kako je, prema grubim izračunima, za 1.000 kuna mirovine iz II. stupa potrebno na računu imati oko 120.000 kuna.
Osvrnuvši se i na tridesetak umirovljenika koji su od početka ove godine počeli primati niske mirovine iz II. stupa, rekao je kako još uvijek nije kasno s obzirom da te osobe svoj novac mogu vrlo jednostavno prebaciti u I. mirovinski stup, čime bi se i sam iznos njihove mirovine povećao.
Međutim, to je rješenje za one radnike i umirovljenike koji su 2002. godine, kad je uveden II. stup, imali između 40 i 50 godina i mogli su birati. Za ostale, Silvano Hrelja i Dragutin Lesar imaju vrlo slična rješenja.
Smatraju da se većim izdvajanjima u II. stup na štetu stupa solidarnosti problem neće riješiti. Mišljenja su da bi to samo osiromašilo proračun, bez velikih pomaka za umirovljenike, jer bi se postotak uzet iz stupa solidarnosti morao namiriti iz državne blagajne. Rješenje problema Lesar vidi u brisanju instituta najniže osnovice i uvođenju najniže plaće.
"Nedopustivo je da svi imaju istu osnovicu. I nekvalificirani radnici i oni sa srednjom stručnom spremom, pa čak i neki s visokom. Kad bi se uvele minimalne plaće, taj bi se problem barem ublažio", kaže Lesar.
I Hrelja i Lesar napominju kako je važno što prije se razračunati sa sivom ekonomijom, čime bi država uprihodila više poreza, a u mirovinske bi se fondove slijevalo znatno više novca.
Osim toga, Silvano Hrelja je uvjeren je da bi se ovakvi problemi mogli riješiti većim angažmanom sindikata koji bi se trebali izboriti za bolje uvjete radnika.
(V.K.)
Izvor:
Večernji list
