Da bi srednja škola bila obavezna, potrebno je mijenjati Ustav, a na to ustavno-pravni stručnjaci nisu gledali blagonaklono.
Srednje obrazovanje tako na papiru neće biti obvezno, a umjesto zakonske i Ustavne promjene, Vlada će danas konačno predstaviti Nacionalni program mjera za uvođenje obvezne srednje škole, koji, dakle, nema zakonsku težinu.
Prema njemu, promjene će se uvoditi postupno, najprije financijskim i drugim poticajnim mjerama, a normativno uređenje, koje uključuje sankcije za neupisivanje ili napuštanje srednje škole, predviđeno je tek kroz nekoliko godina.
No, od ove jeseni nizom stimulativnih mjera poput uvođenja besplatnih udžbenika za učenike prvih razreda srednjih škola, besplatnog prijevoza te besplatnog smještaja u učeničkim domovinama, srednjoškolsko obrazovanje bit će dostupno pod jednakim uvjetima za sve sukladno njihovim sposobnostima, što Ustav i propisuje.
Nacionalnim programom tako se utvrđuju mjere i aktivnosti kojima je cilj podići obrazovnu razinu stanovništva, omogućiti uspješnu socijalnu uključenost, stvoriti pretpostavke za kvalitetnije zapošljavanje te tako povećati gospodarsku konkurentnost.
Krug zanimanja za stjecanje niže stručne spreme, odnosno jednogodišnje ili dvogodišnje strukovno obrazovanja, s postojećih 48 zanimanja proširen je za tridesetak.
Uz zidara, tesara i druge pomoćne radnike u građevinarstvu, učenici mogu izabrati i pomoćna zanimanja poput sobarice ili njegovatelja starijih osoba.
U realizaciju kreće i Nacionalna zaklada za stipendiranje učenika i studenata, po modelu koji predviđa suradnju javnog i privatnog sektora, odnosno države i privatnih tvrtki.
Država je za zakladu u ovoj godini izdvojila 1,5 milijuna kuna, a tvrtke poput Plive, Agrokora i Ericsonna će ulagati neoporezivi dio dobiti.
(A.T.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
