Posredovanjem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), godišnje se sklopi oko 150.000 ugovora o radu, ali samo ih je 20.000 na neodređeno vrijeme.
To upućuje kako su nova radna mjesta često rezervirana samo za privremene oblike zapošljavanja i neobvezujuće ugovorne odnose.
Zapošljavanje na određeno vrijeme u privatnom se sektoru proširilo 1995. godine, kada je otprilike svako drugo radno mjesto u državi bilo na određeno vrijeme, dok je rad na određeno danas postao dominantan.
Trendu masovnog zapošljavanja putem ugovora o radu na određeno vrijeme u posljednje se vrijeme pridružila i država, koju su sindikati prozvali zbog ugrožavanja statusa i položaja zaposlenika.
Glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca, Đuro Popijač objašnjava kako je zapošljavanje radnika na određeno vrijeme jedini način da se poslodavci zaštite od "rigidnih propisa i osiguraju mogućnost izbora" te također upozorava na nužno uvođenje veće fleksibilnosti na tržište rada.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever uvjeren je kako zakoni i veća fleksibilnost nemaju nikakve veze s novim trendovima, već "poslodavci iskorištavaju rad na određeno kako bi disciplinirali radnike, srušili cijenu rada i nametnuli svoje uvjete". Osim toga, Sever napominje kako bi država morala intervenirati u zakon i vremenski ograičiti zapošljavanje na određeno.
Osim toga, popularan je i rad po ugovoru o djelu, a prema podacima Regosa u prva je tri mjeseca ove godine preko takvog ugovora radilo 90.000 osoba. U Regosu se mjesečno evidentira 60 i 80 tisuća ugovora o djelu, a 40% onih koji tako rade nezaposleno je.
Prema podacima europske statističke agencije Eurostata za 2005. godinu, Hrvatska se s udjelom ugovora o privremenom zapošljavanju u ukupnoj zaposlenosti (oko 13%), približila prosjeku EU, dok primjerice Slovačka ima samo 5% takvih ugovora, a Austrija 9 posto.
U Sloveniji su zbog jakog utjecaja sindikata odustali od instituta zapošljavanja na stalno pa sada privremene ugovore ima svaki peti zaposleni u Sloveniji.
(V.K.)
Izvor:
manager.hr
