Socijalni su partneri potrošili sate i sate razgovora na kopiranje irskog socijalnog pakta i stvaranje nacionalnog konsenzusa o ograničavanju rasta plaća u zemlji kako bi se otvorio prostor za rast investicija.
Pakt nikad nije postignut, no nevezano za to, posljednjih sedam godina plaće zaostaju za rastom BDP-a otprilike za trećinu.
Godina 1999. bila je posljednja godina u kojoj je zabilježen dvoznamenkasti nominalni rast plaća i realno povećavanje zarada tek neznatno niže od 10 posto.
U godinama koje su uslijedile plaće su rasle od najnižih, 1,3% do najviše 4% godišnje, a tek je ova godina djelomično odskočila nešto većim povećanjem, što se također može pripisati izbornom ciklusu i nešto većem rastu plaća u javnoj upravi.
Hrvatska se, premda s bitno nižih pozicija, uklapa u trend obuzdavanja rasta plaća koji je prisutan na zapadu dulje vrijeme.
OECD je u svom najnovijem izvještaju o stanju globalne ekonomije u prvi plan stavio plaće i sigurnost radnog mjesta jer se svijet preobražava nevjerojatnom brzinom pod utjecajem tehnologije, jeftinog transporta i komunikacija.
Tijekom protekla dva desetljeća udjel plaća u nacionalnom dohotku većine zemalja OECD-a pokazuje tendenciju opadanja.
Japanske plaće smanjene su oko 25% kao udjel BDP-a u proteklih 30 godina, dok su za oko 13% smanjene u 15 bogatijih zemalja članica Europske unije, a u SAD-u za 7%, pokazalo je izvješće OECD-a.
Mr. Ivan Šutalo, pomoćnik ravnatelja Državnog zavoda za statistiku došao je do zaključka da su u posljednjih desetak godina lagano padale i hrvatske plaće, mjerene njihovim udjelom u BDP-u.
"Regresijskom analizom smo došli do spoznaje da i u Hrvatskoj lagano pada naknada zaposlenicima iz sustava Nacionalnih računa u BDP-u, ali ipak još uvijek ne možemo pouzdano tvrditi da je to nedvojbeno utvrđen trend", rekao je Šutalo.
Stručnjaci upozoravaju da udio plaća u BDP-u raste kad ekonomija stagnira (Hrvatskoj se to dogodilo 1998. i 1999. godine), a pada kad je ekonomija u ekspanziji.
"Posljednje tri godine realni rast plaća u Hrvatskoj bio je značajno ispod realnog rasta BDP-a, što je ostavilo dovoljno prostora za investicije", naglašava Mario Švigir, glavni ekonomist SSSH.
Dodao je da nevezano za globalizacijske utjecaje s istoka, Europska unija općenito vodi konzervativnu politiku plaća zbog eura i držanja cijena pod kontrolom.
(A.T.)
Izvor:
manager.hr
