Prema analizi koju je HZZ objavio u svom "Analitičkom biltenu", stopa zaposlenosti stanovništva u dobi od 15 do 64 godine je 55,6 posto. To znači da više od polovice hrvatskog stanovništva produktivne dobi radi.
No kad Hrvatsku usporedimo s državama EU-a ispada da smo na dnu ljestvice. Iza nas su Poljska i Malta sa stopom od 54,5 i 54,8 posto. Najvišu stopu zaposlenosti stanovništva imaju Danska (77,4%), Nizozemska (74,3%) te Švedska (73,1 posto).
Po visini stope zaposlenosti stanovništva mlađe dobi (od 15 do 24 godine) predvodile su Nizozemska, Danska i Austrija, na začelju su se nalazile Mađarska, Bugarska i Luksemburg, a Hrvatska je zauzimala mjesto između Italije i Grčke.
Najveću stopu zaposlenosti stanovništva srednje dobi (od 25 do 54 godine) imale su Danska, Švedska i Nizozemska, a najmanju Malta, Poljska i Hrvatska.
Što se tiče stope zaposlenosti stanovništva starije dobi (od 55 do 64 godine), na vrhu ljestvice nalazile su se Švedska, Danska i Estonija, a na dnu ljestvice Poljska, Malta i Belgija, dok je Hrvatska bila između Austrije i Mađarske.
Najveću stopu zaposlenosti muškog stanovništva u dobi od 15 do 64 godine imale su Danska, Nizozemska i Cipar, a najmanju Poljska, Hrvatska i Bugarska. Po visini stope zaposlenosti muškog stanovništva mlađe dobi predvodile su Nizozemska, Danska i Austrija, na začelju su se nalazili Mađarska, Luksemburg i Bugarska, a Hrvatska je zauzimala mjesto između Slovačke i Rumunjske.
Najveća stopa zaposlenosti muškaraca srednje dobi zabilježena je u Luksemburgu, te na Cipru i u Nizozemskoj, a najmanja u Hrvatskoj, Poljskoj i Bugarskoj. Naposljetku, najveću stopu zaposlenosti muškaraca starije dobi imale su Švedska, Cipar i Danska, najmanju Poljska, Luksemburg i Francuska, dok se Hrvatska nalazila između Slovenije i Italije.
Najveća stopa zaposlenosti žena zabilježena je u Danskoj, Švedskoj i Nizozemskoj, najmanja na Malti, te u Italiji i Grčkoj, dok je Hrvatska zauzimala mjesto između Poljske i Mađarske. Po visini stope zaposlenosti žena mlađe dobi predvodile su Nizozemska, Danska i Ujedinjeno Kraljevstvo, na dnu ljestvice bile su Grčka, Mađarska i Italija, dok je Hrvatska zauzimala mjesto između Slovačke i Luksemburga odnosno Bugarske.
Najveću stopu zaposlenosti žena srednje dobi imale su Danska, Švedska i Slovenija, najmanju Malta, Italija i Grčka, dok se Hrvatska nalazila između Mađarske i Poljske. Naposljetku, najveća stopa zaposlenosti ženskog stanovništva starije dobi zabilježena je u Švedskoj, Estoniji i Danskoj, najmanja na Malti, te u Slovačkoj i Poljskoj, dok je Hrvatska zauzimala mjesto između Austrije i Belgije.
Među onima koji rade sve ih je više zaposleno na određeno vrijeme, a taj trend i dalje je dominantan, pa već 86% radnika s burze dobiva privremeni posao. Analize pokazuju da u Hrvatskoj na određeno radi 12,9% ili oko 190.000 zaposlenih.
Pribroji li im se i 9,4% zaposlenih koji rade manje od punog radnog vremena (part-time), oko 300.000 ljudi ima fleksibilno zaposlenje.
Hrvatska spada u zemlje u kojima su niski i udio zaposlenih na nepuno radno vrijeme u ukupnom broju zaposlenih žena i stopa zaposlenosti mladih žena.
Rad na određeno vrijeme najrašireniji je u Španjolskoj, gdje više od trećine zaposlenih nema stalni posao. Part-time je pak najpopularniji u Nizozemskoj, osobito među ženama. Gotovo tri četvrtine zaposlenih Nizozemki radi kraće od punog radnog vremena.
Najveća stopa zaposlenosti stanovništva sa završenim osnovnim obrazovanjem zabilježena u Portugalu i Luksemburgu, te na Cipru, a najmanja u Slovačkoj, Mađarskoj i Bugarskoj, dok je Hrvatska zauzimala mjesto između Poljske i Češke.
Po visini stope zaposlenosti stanovništva sa završenim srednjim obrazovanjem predvodile su Danska, Malta i Nizozemska, a na dnu ljestvice nalazile su se Poljska, Hrvatska i Grčka.
Najveću stopu zaposlenosti stanovništva sa završenim visokim obrazovanjem imale su Slovenija, Litva i Nizozemska, a najmanju Italija, Španjolska i Grčka, dok je Hrvatska zauzimala mjesto između Švedske i Irske.
Zanimljivo je da je stopa zaposlenosti stanovništva s visokim obrazovanjem bila nešto veća u Hrvatskoj nego u Europskoj uniji kao cjelini.
(A.T.)
Izvor:
HZZ
