Muškarci sa završenim studijem informatike, računalstva, elektrotehnike, strojarstva, građevinarstva, arhitekture i veterinarstva, kao i žene sa završenim visokoškolskim programima odgojno-obrazovnog smjera, stranih jezika, farmacije i arhitekture najbrže su zaposliva radna snaga.
Više od 70% novoprijavljenih nezaposlenih muškaraca i žena s diplomom "traženih" studija, zaposle se u roku od 6 mjeseci od trenutka prijave u evidenciju nezaposlenih, pokazuju to podaci iz posljednjeg Analitičkog biltena Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) koji obrađuje problem zapošljavanja te stopu nezaposlenosti prema obrazovnom programu.
Prema podacima burze, informatičari najbrže dolaze do posla s obzirom da njih 79,5% u roku od pola godine od trenutka kada se evidentiraju na burzi nalazi novi posao.
Tako da se u polugodišnjem razdoblju od 39 informatičara prijavljenih na burzu, njih 28 zaposli. No, burza upozorava i kako treba biti oprezan kod tumačenja podataka o zapošljavanju jer valja računati i na činjenicu da se značajan broj građana nakon završetka obrazovanja niti ne prijavljuje na evidenciju nezaposlenosti.
I dok informatičari relativno brzo pronalaze posao, informatičarki uopće nema na listi brzo zaposlivih zanimanja među ženskom populacijom mlađe dobi.
Veterinari, sudeći prema podacima burze, traženiji su od veterinarki, pa je tako zaposlivost muškaraca sa završenim studijem veterine 77,8%, odnosno od njih 36 prijavljenih na burzu 28 ubrzo pronađe posao. Kod žena s tim fakultetom situacija je potpuno drugačija. U roku od pola godine zaposli ih se 34,1%, odnosno od prijavljene 42 njih 14 pronađe posao.
No, kada je riječ od bivšim studentima i studenticama arhitektonskog fakulteta, izjednačeni su. Tako 73,9% inženjera arhitekture i 73,8% inženjerki arhitekture vrlo brzo pronalaze posao.
Knjižničarstvo, hrvatski jezik i književnost obrazovni su programi u kojima žene prednjače u brzom zapošljavanju. Stopa zaposlivosti za ta zanimanja iznosi 78,8%, odnosno od 47 prijavljenih žena njih 37 posao pronađe u roku od pola godine.
Nakon toga slijede bivše studentice geografije, gdje u grupi od 43 prijavljene njih 32 pronađu posao u kratkom roku. Vrlo visok postotak imaju i mlade žene profesorice njemačkog, talijanskog i engleskog jezika.
Sudeći prema podacima s burze, novinarstvo, politologija te opći policijski smjer, obrazovni su smjerovi s kojima je najteže doći do posla kada je riječ o mladoj visokoobrazovanoj radnoj snazi.
Ekonomija, pravo i opća medicina, pak, područja su s najvišim priljevom evidentiranih nezaposlenih. Primjerice, u razdoblju na osnovu kojeg je burza izradila analitiku zapošljavanja, među nezaposlene se prijavilo1.090 muškarca i žena s ekonomskim fakultetom, od čega ih je u roku od pola godine posao pronašlo 517, odnosno 47,4 posto. (A.T.)
Izvor:
Novi list
