Kako bi riješili dva prijedloga zakona o radu koji se tiču radnog vremena i privremenog rada, Portugalsko predsjedništvo EU, predložilo je izmjene poput onih u Velikoj Britaniji i Francuskoj.
Naime, ova dva zakona vrlo su važna za prava radnika te već godinama izazivaju velike polemike među članicama EU.
To je dovelo da stvaranja dvaju blokova. Na čelu prvog se nalazi Velika Britanija koja se zauzima za veću fleksibilnost u spomenutim zakonima, dok se drugi blok zalaže za veću socijalnu zaštitu, a predvodi ga Francuska.
Kako bi približio stavove obaju strana, Portugal je predložio kompromisno rješenje te je početkom rujna portugalski dužnosnik rekao je da Lisabon neće riskirati još jedan neuspjeh ministarskih pregovora o bilo kojem od ta dva zakonska prijedloga i da će svoje prijedloge iznijeti samo ako se ukaže prilika za njihovo usvajanje.
Inače, portugalski prijedlog zakona o radnom vremenu gotovo u cijelosti preuzima zadnje kompromisno rješenje koje je u studenome 2006. iznijela Finska.
Tada su Francuska, Španjolska, Italija, Grčka i Cipar odbacile plan, ističući da bi trebao odrediti jasan vremenski rok za ukidanje odredbe koja dopušta radnicima da rade više od 48 sati na tjedan.
Iako je to izuzeće na početku koristila samo Velika Britanija, interes su pokazale i nove članice, nakon proširenja EU 2004. godine.
Portugal predlaže da bi izuzeće trebalo zadržati ako zemlje članice to odluče ne spominjući čak potrebu njegova postupnog ukidanja, što su prije predlagali Finci. Francuska, koju podržavaju i neke druge zemlje članice, oštro se protivi takvom rješenju, zbog čega je predsjedništvo EU predložilo da se, kada je riječ o odredbama o privremenom radu u potpunosti uvaže njihove zamisli.
U praksi, to znači da tzv. probni rok, tijekom kojeg privremeni radnici zaposleni putem specijaliziranih agencija dobivaju manje plaće od izravno zaposlenih radnika, ne bi smio biti dulji od šest tjedana.
Međutim, Velika Britanija, Njemačka, Danska i Irska traže da to razdoblje traje šest do 12 mjeseci ili dulje.
Kako bi zemlje članice što brže pronašle rješenje, Europska komisija najavila je da će, ako dogovori propadnu, pokrenuti postupak protiv članica koje ne poštuju odluku Europskog suda koji je utvrdio da se vrijeme koje radnici provedu "na dužnosti", iako ne moraju stvarno raditi smatra pravim "radnim vremenom".
Novi bi zakon zato trebao definirati što znači biti na dužnosti, a što znači zaista raditi. (V.K.)
Izvor:
EUobserver
