Iako je stupio na snagu 1. siječnja, efekte Zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, koji je Sabor usvojio polovicom srpnja 2007., umirovljenici će osjetiti tek s mirovinom za siječanj.
Dakle, tek u veljači više mirovine dobit će invalidski umirovljenici, korisnici prijevremenih mirovina te najnižih mirovina za staž veći od 30 godina.
HZMO će preračun mirovina obaviti po službenoj dužnosti, dakle bez podnošenja posebnog zahtjeva umirovljenika, s tim da bi umirovljenici trebali primiti i rješenje o novoj mirovini.
Prema izmijenjenom Zakonu, smanjio se postotak umanjenja za svaki mjesec ranijeg umirovljenja u slučaju prijevremene mirovine. Tako se do 31. prosinca prošle godine mirovina umanjivala za 0,34% za svaki mjesec koji umirovljeniku nedostaje do pune starosne mirovine (dakle, za svaki mjesec ispod 65 godina za muškarca, odnosno 60 godina za ženu, pri čemu su se primjenjivali i prijelazni uvjeti), dok će ubuduće umanjenje za jedan mjesec ranijeg umirovljenja iznositi 0,15 posto.
Nedostaje li nekome 5 godina do pune starosne mirovine, po "starom" zakonu mirovina mu se umanjivala 20,4%, dok po novome to umanjenje iznosi 9 posto. Ovisno o visini mirovine, razlika se može kretati i do nekoliko stotina kuna.
Izmjenama Zakona ukinuta je i nepovoljna formula za izračun najnižih mirovina koje predstavljaju zaštitni iznos mirovine za sve one umirovljenike čija su prosječna primanja bila značajno ispod državnog prosjeka.
U praksi, najnižu mirovinu u Hrvatskoj ostvaruju oni čiji je prosjek plaća bio ispod 80 odnosno 85% prosječne plaće na državnoj razini. Do kraja 2007. prijevremena mirovina za 30 godina staža računala se u punom iznosu, dok je za sve godine staža iznad toga umirovljenik ostvarivao polovicu ostvarene mirovine. Po novom zakonu, mirovina se za sve godine staža računa jednako.
Najniža mirovina za 40 godina staža po "starom" zakonu iznosila je oko 1.844 kune, dok bi po novom, prema računici stručnjaka iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, trebala iznositi 2.108 kuna.
Povećane su invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, kao i invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti.
Dosad, te su se mirovine utvrđivale na temelju faktora 0,333 (odnosno kao 33,33% mirovine koju bi umirovljenik ostvario da ostvaruje starosnu mirovinu), a po novome se primjenjuje faktor 0,5, pa će mirovine porasti približno 50 posto. Također, u slučaju invalidske mirovine koja se isplaćuje uz rad, umjesto dosadašnjeg faktora 0,5 primjenjivat će se 0,6667.
Pravo na obiteljsku mirovinu može ostvariti i član obitelji koji nije živio u kućanstvu sa osiguranikom, pod uvjetom da mu je umrli redovito osiguravao sredstva za uzdržavanje, i to najmanje 80% iznosa najniže starosne mirovine određene za 15 godina staža, odnosno oko 630 kuna. (A.T.)
Izvor:
Vjesnik
