Isplatom dodatka uz mirovinu - koji su umirovljenici ostvarili s 1. listopada 2007., a prvi put je isplaćen s mirovinom za listopad, u studenome - prosječna mirovina starih umirovljenika povećana je za 445 kuna, odnosno za 26 posto.
Time je razlika između starih i novih umirovljenika lanjskog 31. prosinca smanjena za 9%, potvrdio je Vladimir Jordan, bivši predsjednik HSU-a.
Kazao je i da se dodatno smanjenje tih razlika može očekivati i nakon što počne isplata povećanja prijevremenih, obiteljskih i invalidskih mirovina, što se, prema informacijama iz HZMO-a, očekuje od listopada.
Prema računici koja je objavljena i na internetskoj stranici HSU-a (a izvor je HZMO), 386.223 umirovljenika koji su mirovinu ostvarili nakon 1. siječnja 1999., prije primjene novih propisa primala su prosječnu mirovinu od 1.570 kuna, a udio njihove mirovine u prosječnoj plaći u lipnju 2007. iznosio je 32,38 posto.
Zadnjeg dana 2007. u evidenciji HZMO-a bilo je 407.516 novih umirovljenika, čija je prosječna mirovina iznosila 1.724 kune, dok je udio tih mirovina u prosječnoj plaći porastao na 34,77 posto.
Zadnjeg dana 2007. bilo je 1,053.822 umirovljenika s prosječnom mirovinom od 1.997 kuna, odnosno 40,28% prosječne plaće.
Slijedom redovnog usklađivanja mirovina s plaćama, očekuje se da će i taj prosjek u ožujku biti nešto viši. Zanimljivo je da računica HSU-ovih stručnjaka pokazuje kako za umirovljenike ne bi bilo puno povoljnije ni da su se mirovine sve vrijeme usklađivale samo s plaćama, odnosno ne bi dosegle priželjkivanih 50 posto.
Prema tablici u kojoj se uspoređuje rast troškova života i rast plaća od 1999. do kraja 2007, da su se mirovine usklađivale samo s plaćama, danas bi njihov prosjek iznosio 2.185 kuna, odnosno 44,07% plaće, kažu u HSU.
Usporedba pokazuje da bi umirovljenici koji su pravo na mirovinu stekli prije 1. siječnja 1999. danas primali mirovinu koja se kreće oko 47,86% (danas 43,75) prosječne plaće, dok bi prosjek novih mirovina iznosio 38,04%, umjesto današnjih 34,77 posto.
U HSU zaključuju da rješenje treba tražiti ili u dodatnom godišnjem usklađivanju mirovina prema rastu BDP-a ili kroz kreiranje posebnih potrošačkih košarica za umirovljenike, kojima bi se ponajprije uvažavao rast troškova hrane, komunalija i lijekova, a ne povećanje cijena automobila, ili brodova, i na temelju kojih bi se određivao povećani indeks potrošačkih cijena za usklađivanje mirovina. (A.T.)
Izvor:
Vjesnik
