Kredita za automobile bit će upola manje, a stambenih za trećinu
Stanjem nervoze i opreznih ili bolje rečeno trenutačno zamrznutih plasmana novca moglo bi se opisati raspoloženje u financijskome sektoru Hrvatske zbog financijskoga šoka sa Zapada.
Sustav je likvidan, novca ima, uvjeravaju bankari, ali posljedice nestašice novca zbog straha od rizika osjećat će se cijeli ovaj mjesec.
Do kredita samo odabrani
Do novca će dolaziti samo "odabrani", ne sve tvrtke i ne svi sektori, a građanima će se srezati kreditiranje za kupnju automobila čak do 50 posto.
Banke će i stambene kredite srezati za trećinu, a potrošački krediti i kartični krediti bit će bolje zastupljeni. U vremenu nakon izobilja koje je trajalo punih pet godina ni banke više ne govore o profitu, nego o sigurnosti i održivosti.
Past će promet u trgovini
Život će se običnim građanima i gospodarstvu znatno reducirati jer će se uspostavljati prava mjera stvari.
Jer, kaže ekonomski analitičar dr. Dragan Kovačević, hrvatska ekonomija djelovala je i dalje djeluje u prividu zasnovanom na potrošnji koji nije iz realnih izvora, a ta ista potrošnja određivala je i privid rasta BDP-a i privid lagodna života zasnovana na nerealnoj podlozi i kod stanovništva i kod većeg dijela gospodarstva.
Za preživljavanje će se boriti turizam, prvi na udaru. Procjene su da će trebati cijene spustiti čak 20 do 25 posto kako bi se održala konkurentnost s ostalim odredištima.
Usporavanje kredita stajat će građevinarsku branšu i dovesti do bankrota naglo izniklih poduzetnika koji su tuđim novcem financirali gradnju.
Krediti će stizati na naplatu, a nekretnine će se teško ili pak osjetno jeftinije prodavati. Past će promet u trgovini automobila, a i svi nebankarski proizvodi dovest će u kušnju financijsku industriju.
Povratak proizvodnji
Mali i srednji poduzetnici bit će stiješnjeni između smanjenje potražnje s jedne strane i težeg kreditiranja s druge. Procjenjuje se da će biti i prisilnih preuzimanja tvrtki, koje će pokušati spas naći u svojoj prodaji. Zagrebačka burza, koja bilježi gubitak od 70 posto imovine tvrtki, barem neko vrijeme neće biti mjesto velikih zarada, nego stagnacije i postupna rasta.
No, zato će na površinu isplivati prehrambena industrija, prerađivačka industrija i trgovina ili nas čeka veliki povratak proizvodnji.
Dr. Dražen Kalogjera, pak, smatra da se neće dogoditi ništa dramatično. Oni koji pozitivno posluju to će moći i dalje, a negativni se ionako teško drže iznad vode i moguće je da ih kriza samo povuče prema dnu. (A.T.)
Izvor:
Večernji list
