Najpogođenije krizom bit će trgovina i graditeljstvo, koji bi mogli prvi biti prisiljeni na otpuštanja
Financijska kriza već sada utječe na usporavanje gospodarskog rasta, a neki analitičari procjenjuju da će se to već do kraja godine odraziti i na rast nezaposlenosti, posebice u sektoru trgovine i građevine.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), u rujnu je nakon sedam mjeseci zabilježen rast broja nezaposlenih za 1,3 posto, no, kako su objasnili, to su mahom sezonski radnici. Već za nekoliko mjeseci rast će biti znatno veći.
Udar na graditelje
"Usporavanje gospodarskog rasta očekujemo već do kraja godine, a samim tim i rast nezaposlenosti koji je samo posljedica", kaže Goran Šaravanja, makroekonomist Zagrebačke banke.
Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu pak ne vjeruje da će doći do velikog gospodarskog usporavanja. "Naše su prognoze da će rast do kraja godine biti niži, oko četiri posto, a i s takvim rastom možemo očekivati da će se broj nezaposlenih nastaviti smanjivati. No s financijskom se krizom nikad ne može procijeniti utjecaj na realne sektore tako da u ovom trenutku mogu samo konstatirati da je sve moguće", kaže Nestić.
Prema prognozama Gorana Bakule, gospodarskog savjetnika Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), najpogođenije će biti trgovina i građevinska industrija koje će prve osjetiti rast zapošljavanja, ali vjerojatno i otpuštanja.
Bankarski sustav stabilan
"Financijska kriza najvećim će dijelom kod nas utjecati na pad kreditne zaduženosti. Kako Hrvati novim kreditima uglavnom zatvaraju stare ili pak pokrivaju uobičajene egzistencijalne potrebe, jedino što se kod nas može očekivati jest pad potrošnje. Samim tim moglo bi se dogoditi da sektor trgovine počne otpuštati dio radnika. Pad će zasigurno osjetiti i građevinska industrija, posebice stoga što je pala prodaja stanova, no drastičnog rezanja broja zaposlenih u Hrvatskoj neće biti", objašnjava Bakula.
Industrija će eventualno osjetiti pad narudžbi iz inozemstva, pa će izvoz zasigurno biti manji nego što je sad. Kako kod nas nema razvijene automobilske industrije ili velikih proizvođača bijele tehnike, čije pad potražnje već bilježimo, nećemo biti izloženi otpuštanjima u tim sektorima kao neke druge europske zemlje ili SAD.
"Bankarski sustav u Hrvatskoj je stabilan. Banke nisu poput američkih i nekih europskih ulagale u rizičan kapital, a pri odobravanju novih kreditnih zaduženja za građane znatno su konzervativnije i rigoroznije nego u inozemstvu", istaknuo je Blakula koji ne očekuje znatnije potrese na tržištu rada ni u financijskom sektoru. (A.T.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
