Budući da će se broj radno aktivnog stanovništva početi smanjivati, starije osobe koje nastave raditi imaju sve veći značaj za gospodarstvo
Iako je broj radno aktivnih osoba starijih od 60 godina i dalje relativno nizak u odnosu na ciljeve postavljene Lisabonskom strategijom, tijekom prvog desetljeća novog milenija njihov se broj na tržištu rada značajno povećao, stoji u najnovijem demografskom izvještaju Europske komisije.
Izvještaj će biti predstavljen na Europskom demografskom forumu koji se od 24. do 25. studenog 2008. održava u Bruxellesu, a u njemu se upozorava na već poznatu činjenicu, prema kojoj će se ravnoteža između radno aktivnog i umirovljenog stanovništva ozbiljno narušiti masovnim umirovljenjem baby boomera.
Nestaje 1,5 milijuna
radnika godišnje
Tijekom proteklog desetljeća broj osoba starijih od 60 godina povećavao se za 1,5 milijuna godišnje. Međutim, u slijedećih 25 godina ova bi populacija trebala rasti za dva milijuna godišnje.
Istovremeno, porast radno aktivnog stanovništva u dobi od 20 do 59 godina, svake je godine sve slabiji, a u ovom bi se desetljeću trebao potpuno zaustaviti. Nakon toga će doći do opadanja broja "radne populacije", i to za 1 do 1,5 milijuna osoba godišnje.
Poticanje zapošljavanja starijih
Tračak optimizma ipak budi činjenica da se od 2000. godine značajno povećao broj starijih od 60 godina koji i dalje ostaju u radnom odnosu. Prema podacima iz 2007. u EU je od ukupnog broja starijih od 60 godina, radno aktivno bilo 50 posto muškaraca i 40 posto žena.
EK zaključuje da ovakvi podaci najbolje pokazuju uspjeh Lisabonske strategije kojom se među ostalim i potiče zapošljavanje starijih osoba. Trend prijevremenog umirovljenja koji je bio prisutan 90-ih godina značajno se izmijenio, a starija populacija baby boomera nastavkom rada još uvijek može dati veliki gospodarskom rastu, stoji u izvješću.
Međutim pitanje je koliko će se dugo EU, a i cijela Europa morati, ali i moći oslanjati na pomoć sve starijeg stanovništva, budući da trendovi ukazuju na sve kasnije osnivanje obitelji i stagniranje stope nataliteta.
Sve više miješanih brakova
Žene danas u prosjeku u prvi brak ulaze s 27,4 godine starosti, a muškarci s 29,8 godina. Budući da se oko 20 do 25 posto djece rađa izvan bračnih zajednica, a značajna većina njih živi s oba roditelja, podaci sugeriraju da izvanbračna zajednica počinje zamjenjivati brak.
Osim toga, sve je više razvoda brakova, a rastući trend bilježi se i među miješanim brakovima, što ima sve veći demografski utjecaj.
Očekivana životna dob razlikuje se pak prema regijama, a posebno je vidljiva u očekivanoj životnoj dobi muškaraca. Naime, dok njihova životna dob iznosi od 65 do 70 godina u osam zemalja središnje i istočne Europe, u 15 najstarijih članica EU životna dob muškaraca veća je od 76 godina. Na razini pak cijele EU, životna dob žena iznosi 81,5, a muškaraca 75,2 godine. (V.K.)
Izvor:
EurActiv
