Čak 65,6 posto ispitanica smatra da žene i muškarci danas u Hrvatskoj nemaju jednak društveni status ni jednaku mogućnost dobivanja posla
Većina žena na razgovoru o zapošljavanju od poslodavca je doživjelo da su joj bila postavljena nezakonita pitanja o obiteljskom životu, braku, djeci ili o planiranju obitelji i rađanja. Pokazalo je to istraživanje koje su provele Branka Galić i Krunoslav Nikodem s Filozofskog fakulteta u listopadu 2007. godine za potrebe Vladina ureda za ravnopravnost spolova, piše Mirjana Matković za Vjesnik.
Rezultati istraživanja su pokazali da je čak 62,9 posto od 1017 ispitanica, koje su odgovarale na anketu, kazalo da im je poslodavac postavljao takva pitanja. Dio rezultata tog istraživanja predstavljeni su na nedavnom okruglom stolu u organizaciji Centra za demokraciju i pravo "Miko Tripalo", na kojemu se govorilo o izazovima i budućnosti rada u Hrvatskoj.
Diskriminacija prisutna u poslovnim razgovorima
U razgovorima za zaposlenje prisutni su i drugi oblici diskriminacije, na primjer komentari na račun ženskog izgleda i pameti, ucjene, ali i nasilno ponašanje, pa ne čudi da je istraživanje pokazalo kako se četvrtina žena osjeća diskriminirano zbog svog spola pri traženju posla.
Većina ispitanih žena, njih 65,6 posto također je potvrdila mišljenje da žene i muškarci danas u Hrvatskoj nemaju jednak društveni status ni jednaku mogućnost dobivanja posla.
Uz spolnu diskriminaciju, jedan od većih izazova tržišta rada u Europi, pa i u Hrvatskoj, odnosi se na starenje stanovništva. Procjene pokazuju da samo pet europskih zemalja neće doživjeti pad u apsolutnom broju radnog stanovništva do 2050. godine. Jedna od mjera s kojima će se većina zemalja uskoro vjerojatno morati suočiti jest i povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu.
Do 2050. trećina radnika manje
Kada je riječ o Hrvatskoj, radno aktivno stanovništvo do 2050. godine moglo bi se smanjiti gotovo za trećinu. Istodobno, udio radnika u dobi od 55 do 64 godine u apsolutnom bi iznosu mogao ostati na današnjoj razini, no zbog smanjenja radno aktivnog stanovništva zapravo će znatno porasti.
Stoga bi, uz otvaranje rasprave o izmjenama mirovinskog sustava, trebalo poticati i radnike da što dulje ostanu na tržištu rada, kao i poslodavce da zadrže starije radnike, zaključila je Maja Vehovec s Ekonomskog instituta. (D.P)
Izvor:
Vjesnik
